pretraži samo gkmm.hr
    
     
 
 
   
 
   
PROGRAM DOGAĐANJA U GKMM - VELJAČA 2014.
ARHIV DOGAĐANJA U GKMM

PETAK, 7. VELJAČE 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Otto Preminger "Laura" (1944.), edukativna projekcija filma
Laura (1944), SAD, c/b, 88 min, 20th Century-Fox
Režija: Otto Preminger
Scenarij: Jay Dratler, Betty Reinhardt, Samuel Hoffenstein, prema romanu Vere Caspary
Direktor fotografije: Joseph La Shelle
Glazba: David Raksin
Uloge: Gene Tierney (Laura Hunt), Dana Andrews (Mark McPherson), Cliffton Webb (Waldo Lydecker), Vincent Price (Shelby Carpenter), Judith Anderson (Ann Treadwell), Dorothy Adams (Bessie Clary).

Policijski detektiv Mark McPherson istražuje ubojstvo atraktivne Laure Hunt, nađene mrtve u njezinom stanu. Tijekom istrage stvara sliku o ubijenoj na temelju razgovora s njezinim prijateljem i mentorom – ciničnim kolumnistom Waldom i gl. sumnjivcem, oportunistom Shelbyjem. Međutim, nikako se ne može približiti razrješenju, a i sam polako postaje sve opsjednutiji zagonetnom Laurom.

Jedno od vrhunskih ostvarenja film noira, snimljeno je gotovo potpuno u prozračnim i glamurozno oslikanim interijerima (što naglašava jasna fotografija mjestimice visokoga ključa za koju je J. La Shelle nagrađen Oscarom) te ambijentima otmjena njujorškog društva, čime inovira tu struju dotad oslonjenu na mračne i često ulične ambijente. Detektivska je fabula uobličena retrospekcijama te nadograđena majstorskim, suptilno ironičnim dijalozima u duhu salonske komedije običaja i izvedbi vrsne glum. ekipe (dočaravanjem spoja arogancije, elegancije i ironije lika osobito se ističe C. Webb). U Premingerovoj preciznoj režiji film djeluje i kao prodorna analiza materijalne pohlepe i moralne iskvarenosti visokog društva, posljedica čega je neraspoznavanje granice između stvarnosti i iluzija što, uz protagonistovu opsesiju mrtvom ženom, čini djelo i jednim od prvih američkih kriminalističkih filmova koji upućuju na motive neuroza i privida pojavnoga.

B. Kragić

(izvor: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)
SUBOTA, 8. VELJAČE 2014.
10:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Čestitke za Valentinovo - likovna radionica umjetnice Jagode Kecman na Odjelu za djecu i mlade
Čestitke za Valentinovo - likovna radionica umjetnice Jagode Kecman na Odjelu za djecu i mlade.
Napravite čestitku za Valentinovo i iskažite ljubav onima koji to zaslužuju :-))
Potrebno je prijaviti se na 685 020 ili direktno na Odjel.
PONEDJELJAK, 10. VELJAČE 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
John Huston "Afrička kraljica" (The African Queen) [1951.], edukativna projekcija filma

Afrička kraljica (The African Queen, 1951), SAD, boja, 103 min, Romulus/Horizon Films
Producent: S. P. Eagle
Redatelj: John Huston
Scenarij: John Huston, James Agee (prema romanu C. S. Forestera)
Direktor filma: Jack Cardiff
Glazba: Allan Gray
Uloge: Katharine Hepburn (Rose Sayer), Humphrey Bogart (Charlie Allnutt), Robert Morley (Samuel Sayer), Peter Bull (zapovjednik Luise), Theodore Bikel (prvi časnik Luise).

Početkom I. svjetskog rata njemački vojnici u Africi ubijaju britanskog misionara Samuela Sayera. Njegova sestra, puritanska usidjelica Rose, pokušava pobjeći brodićem Afrička kraljica uz pomoć njegova, alkoholu sklona, kapetana Charlieja Allnutta. Tijekom puta, na kojemu nailaze na niz zapreka, njih se dvoje zaljubljuju.

Adaptirajući djelo jednog od najpopularnijih engleskih pisaca pustolovnih romana, Huston je realizirao svoj komercijalno najuspješniji film u kojemu do izražaja dolaze stalne značajke njegove poetike: prikaz likova društveno marginalnih ekscentrika i osoba opsjednutih ciljem te često suprotstavljenih okolišu, ambijentiranje radnje izvan SAD-a (prvi Hustonov film sniman ugl. u izvornim eksterijerima), sklonost prema egzotici (džungla) i izoliranim miljeima (brodić kao mjesto većine radnje), odmak od čvrstih žanrovskih modela ostvaren spojem komedije karaktera i pustolovnog filma s crtom melodramatičnosti. Od većine ostalih redateljevih filmova, izdvaja se uspjehom junaka u ostvarenju ciljeva. Kritika je isticala i vrsnu fotografiju J. Cardiffa te glumu H. Bogarta (nagrađen Oscarom) i K. Hepburn (nominirana za Oscara) koji su pridodali karikaturalne crte svojim temeljnim tipovima izgrađenim likovima ciničnih junaka film-noira odnosno samosvojnih junakinja screwball-komedija. Za Oscare su također nominirani Huston (režija) te Huston i Agee (scenarij po knjiž. predlošku).

Katharine Hepburn je objavila knjigu Snimanje Afričke kraljice, ili kako sam otišla u Afriku s Bogartom, Bacall i Hustonom i gotovo poludjela (1987), a film Bijeli lovac, crno srce C. Eastwooda, snimljen prema istoimenoj knjizi P. Viertela, slobodna je prerada događaja sa snimanja.

B. Kragić

(izvor: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)
UTORAK, 11. VELJAČE 2014.
18:00, izložbeni prostor Središnje knjižnice, Slobode 2
"9" izložba slika Anđele Štajner i Nikole Luše

Angel Nicol

Otvorivši svoja srca i pokrenuvši kreativnost, ovo dvoje umjetnika postalo je kanalizator koji je stvorio jedinstvo u kojem je nastalo ovih 9 slika. U potrebi za željom duše, nadilazeći ego dvoje je umjetničkim izražajem postalo jedno - Angel Nicol i to se sjedinjenje prenijelo na slikarsko platno. Angel Nicol je kroz svoje sukreatore stanovnik zemlje na kojoj uživa u stanju bivanja sa svim ostalima tu prisutnima...
SRIJEDA, 12. VELJAČE 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Jean Cocteau "Ljepotica i zvijer" (La Belle et la bête) [1946.], edukativna projekcija filma

Ljepotica i zvijer (La Belle et la bête, 1946), Francuska, c/b, 100 min, André Paulvé
Redatelj i scenarist: Jean Cocteau, prema bajci Leprince de Beaumont
Direktor filma: Henri Alekan
Glazba: Georges Auric
sgf.: Christian Bérard
Maska: Arakélian, tehnički savjetnik (suredatelj): René Clément
Uloge: Jean Marais (Zvijer/Princ/Avenant), Josette Day (Ljepotica), Marcel André (trgovac), Mila Parély (Adélaide), Nane Germon (Félicie), Michel Auclair (Ludovic).

Nakon što trgovac brzopleto ubere jednu ružu u šumi, vlasnik koje je Zvijer, čudovište ljudskog tijela i lavlje glave koje živi povučeno u dvorcu na osami, Zvijer zatraži od trgovca da mu preda kći Ljepoticu. Iako prestrašena, Ljepotica odlazi u dvorac gdje se Zvijer u nju zaljubljuje. Ona mu uzvrati osjećaje te se on preobrazi u Princa.

Prvi dugometražni film Jeana Cocteaua zapaženi je odmak od dominantnih težnji k realizmu u europskom filmu polovice 1940-ih. Nastao na temelju bajke iz XVIII st., o čudovištu koje ženska ljubav pretvara u ljudsko biće, film je umnogome vizualna interpretacija knjiž. predloška u smislu neoromantičarske meditacije o ljubavi i smrti. Raskošna i inovativna scenografija naglašenih detalja (voštanice, kameni kipovi pasa) miješa elemente preuzete iz knjiž. tradicije i pov. stvarnosti s katalogom Cocteauovih osobnih nadrealističkih simbola. Uz scenografiju, ekspresivnoj vizualnosti i bajkovitu ugođaju pridonose također fotografija, zagasita u interijerima i prozračna u eksterijerima, koja evocira slike J. Vermeera i G. Doréa, te balansirani pripovjedni ritam koji djelo čine jednim od najuspjelijih primjera stilizacije u igr. filmu klas. fabularnog stila.
Prema istoj bajci slovački redatelj Juraj Herz režirao je 1972. istoimeni film spojivši francusku i srednjoeuropsku predaju u nadrealističkom i barokno-alegorijskom ključu; tvrtka Disney producirala je dugometražnu crtanu ekranizaciju bajke (Ljepotica i zvijer G. Trousadela i K. Wisea, 1991).

B. Kragić

(izvor: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)
ČETVRTAK, 13. VELJAČE 2014.
11:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Predavanje "Cochrane kolaboracija: u službi pacijenta"
13. veljače 2014. u 11 h u velikoj dvorani Gradske knjižnice Marka Marulića održat će se predavanje "Cochrane kolaboracija: u službi pacijenta". Organizator predavanja je Hrvatski Cochrane ogranak koji djeluje pri Medicinskom fakultetu u Splitu (http://croatia.cochrane.org/hr/dobrodošli).
Predavanje je namijenjeno kako udrugama pacijenata, tako i širokoj publici, a održat će ga doc. dr. sc. Davorka Vrdoljak, koordinator izobrazbe Cochranea. Dobrodošli!

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Tribina iz putopisnog ciklusa "Tamo, tamo da putujem...". Predstavit će nam se Duje Tomić i Miro Jakovljev s predavanjem "Transadriatic - biciklom od Splita do Tirane"
U četvrtak, 13. veljače u 18 sati u velikoj dvorani Središnje knjižnice, u sklopu putopisnog ciklusa "Tamo, tamo da putujem..." predstavit će nam se Duje Tomić i Miro Jakovljev s predavanjem "Transadriatic - biciklom od Splita do Tirane".
Dvojac slučajnih biciklista (kako sebe vole nazivati) prošle jeseni su zajedno s još dvojicom prijatelja otpedalirali dionicu između Splita i Tirane dugu 540 km. Filozofija puta je bila jednostavna: idemo uz more plažom, pa dokle stignemo… Ako uzmemo u obzir da oni nisu aktivni biciklisti, sam podvig se čini još i većim.
Kako je došlo do same ideje o bicikliranju do Albanije? Kakve su bile pripreme? Kakva je oprema potrebna, te konačno, koliko je novca i vremena potrošeno na ovakvu avanturu? O svemu tome će nas, kroz fotografije i snimke koje su nastale za vrijeme puta, pokušati upoznati ovaj dvojac.

19:00, izložbene vitrine Središnje knjižnice, Slobode 2
"Ljubav je...". izložba radova umjetnika ART marketa

Udruga Kultura Split (KuSt) od svog osnutka 2013. godine ostvarila je svoj naum i postavila na noge prvi umjetnički sajam u Splitu na Prokurativama, Art Market, po uzoru na slične sajmove u drugim europskim gradovima. Cilj je bio povezati eminentne umjetnike i kreativce našeg grada i okolice, kako bi se što bolje predstavili i na jednom mjestu ponudili svoje radove.
Od samog početka, kada je sajam bio malo društvo entuzijasta od svega desetak umjetnika, narasli smo tijekom godine na sajam od dvadesetak štandova i tridesetak kreativaca. Neki naši članovi također su i članovi strukovnih udruga HDLU, HULU i HZSU. Kako nam je cilj bio istaknuti istinsku kvalitetu likovnog i primijenjenog stvaralaštva u našem gradu, ni u jednom trenutku nismo željeli sniziti kriterije izvrsnosti, bez obzira na to što bi tako povećali
prihode radi većeg broja članova. Svaki potencijalni sudionik pokazuje svoje radove i koncept izlaganja, a peteročlana komisija odlučuje o tome hoće li biti prihvaćen i ostvariti pravo sudjelovanja.
Ljepota izlaganja na Art Marketu jest izravan susret s autorima. Svaki umjetnik prezentira vlastiti rad, što se bitno razlikuje od bilo kakve uobičajene trgovačke prakse. Subotnji sajam na otvorenom donosi novi sadržaj pod arkade Prokurativa, koje su već godinama zanemareni kutak grada. Početkom prošlog ljeta, udruga je na svoj način intervenirala u ambijent na Prokurativama, postavivši 109 ptica i tako oplemenila prostor pretvorivši ga u galeriju na otvorenom. Ptice su izrađene po skici poznate umjetnice Nives Čičin Šain, a oslikane su marom svih umjetnika koji su boravili i izlagali na samom sajmu. Time smo doprinijeli ambijentu sajma i ostvarili neobičnu i efektnu izložbu na otvorenom, koja je bila postavljena do početka građevinskih radova, kad je morala biti uklonjena.
Svrha ove udruge je platforma kreativnih ideja koja nastoji izdvojiti nadarene i vrijedne pojedince te ih prezentirati na adekvatan način. Sve što smo realizirali do sada, ostvareno je vlastitim sredstvima. U budućnosti se želimo kao udruga umjetnika boriti za bolji status likovne umjetnosti u našem gradu, potaknuti stvaralaštvo kvalitetnih umjetničkih i unikatnih djela, pružiti potporu raznovrsnim umjetnicima i dizajnerima kojima je to nužno potrebno i na taj način doprinjeti kulturno turističkoj ponudi grada. Želimo postati nezaobilazno mjesto društvenog života, te osmišljavati kretivni program koji bi se realizirao u održavanju različitih radionica u sklopu samog sajma.
Ova izložba prvo je naše zajedničko izlaganje u ovoj godini. Što sve ljubav može biti u svojim manifestacijama, prikazali su neki članovi naše udruge. Svi su pozvani, da potaknuti našim izlaganjem za sebe osmisle što to ljubav za njih jest...
♥ Art Market Udruga “KuSt” [kulturasplit@gmail.com]
PETAK, 14. VELJAČE 2014.
Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
"Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj!"!", akcija darivanja slikovnica i knjiga za hospitaliziranu djecu
Međunarodni dan darivanja knjiga
Akcija darivanja slikovnica i knjiga za hospitaliziranu djecu
"Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj!"

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Inamurani u jubav..." večer čakavske ljubavne poezije
U petak, 14. veljače u povodu Valentinova, Dana zaljubljenih u velikoj dvorani GKMM s početkom u 18 sati održat će se večer čakavske ljubavne poezije pod nazivom“ Inamurani u jubav..“ U programu sudjeluju čakavske pjesnikinje Dunja Kalilić, Dobrila Kuzmić, Zora Birimiša, Marina Čapalija, Anela Borčić, Tašenka Matulović, Zvjezdana Čagalj, Vlatka Buj i Vjeka Tičinović.
U glazbenom dijelu večeri sudjeluju poznati gitarist Petar Čulić i "Luč" školska klapa osnovne škole Lučac pod voditeljstvom Lidije Čujić Živković.
Organizatori programa su GKMM, Udruga čakavski jazik i Inner Wheel klub Split.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
David Lean "Kratak susret" (Brief Encounter) [1946.], edukativna projekcija filma
Kratak susret (Brief Encounter, 1946), Vel. Britanija, c/b, 86 min, Cineguild
Režija: David Lean
Scenarij: Noel Coward, Anthony Havleock-Allan, D. Lean, prema drami N. Cowarda
Direktor filma: Robert Krasker
Glazba: Sergej Mihajlovič Rahmanjinov
Uloge: Celia Johnson (Laura Jesson), Trevor Howard (Alec Harvey), Cyril Raymond (Fred Jesson), Eveley Gregg (Dolly Messiter), Stanley Holloway (Albert Godby), Joyce Carey (Myrtle Bagot), Margaret Barton (Beryl).

Na željezničkoj se stanici slučajno sreću Laura Jesson i Alec Harvey. Oboje su u braku, privrženi svojim obiteljima i, usprkos stanovitoj učmalosti svojih života, ne traže nikakve ljubavne pustolovine. Međutim, između njih se javlja obostrana zainteresiranost, a međusobni razgovor postupno dovodi do emocionalnog zbližavanja.
Jedan od vrhunaca realist. tendencija u svjetskom filmu polovice 1940-ih, djelo i u kontekstu brit. kinematografije ima izdvojen status: zbog gotovo dokumentarističkog oslikavanja ambijenata provincijske Engleske, vrlo prigušenih interpretacija dvoje gl. glumaca lišenih naglašenih melodramskih značajki, nedostatku izrazitijih dram. obrata, usredotočenju na "obične", svakodnevne životne situacije. Realističnosti pridonosi i zasnivanje radnje na motivu slučaja odn. neočekivanog susreta i upoznavanja koji otkriva zatomljene osjećaje, kao i tenzija između kratkotrajnih trenutaka ljubavničke sreće protagonista i njihova kontinuiranog osjećaja grižnje savjesti. Film očituje i Leanove sklonosti prikazu emocionalno nezadovoljnih žena, a takvu karakterizaciju junakinje podcrtava njezina retrospekcijska naracija koja pridonosi i ugođaju nostalgije za kratkotrajnim emocionalnim ispunjenjem što preživljava tek u sjećanju. Djelo također svjedoči i o redateljevu afinitetu prema neizravnome, porivu za izbjegavanjem fiz. kontakata pa protagonisti ne počine fizički preljub, a što nadilazi prikazivačke i moralne konvencije razdoblja te sugerira i nesigurnost, prikrivanu tjeskobu, odn. besciljnost izvan ljubavne sfere. Suptilnu tenziju realist. stremljenja i melodramskih konvencija film majstorski orkestrira i fotografijom, u kojoj se izmjenjuju prizori naglašenijih kontrasta i oni gotovo dokumentarističke "sive" fakture, glazbenom partiturom II. klavirskoga koncerta u C-molu Rahmanjina te naglašeno empatičnim završetkom. Jedan od dobitnika Grand Prixa u Cannesu 1946., film je nominiran za Oscare za režiju, scenarij i gl. žensku ulogu.

B. Kragić

(izvor: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)
PONEDJELJAK, 17. VELJAČE 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Večer sjećanja na Mosora", povodom 2. godišnjice smrti
Prošle su dvije godine od smrti velike splitske legende, jedinstvenog i nezaboravnog Milorada Bibića Mosora. Bio je svestran i vrijedan čovjek zapanjujuće memorije , iskazao se kao novinar, sportaš,pisac i kroničar splitskog života,autor i voditelj televizijskog talk showa "Mosorijada"... Pamtimo ga kao šarmantnog, duhovitog, vedrog, ali i rijetko dobrog i plemenitog čovjeka, koji je za sobom ostavio nenadoknadivu prazninu u javnom životu našega grada.

U znak zahvalnosti i poštovanja prema našem dragom suradniku i prijatelju knjižnice u ponedjeljak, 17.02. s početkom u 18:00 GKMM organizira večer sjećanja na Mosora. U programu sudjeluju Ivica Flesch, Ivica Ivanišević, Boris Kragić, Tonći Šundov, Vinko Bajrović, Dino Rađa, Žarko Mihaljević, Day Antunović...
Oni će se prisjetiti zajedničkih trenutaka s Mosorom uz fotografije Jadrana Babića i Borisa Kragića i odabrane inserte iz tv emisije Mosorijada.


18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Mihail Kalatozov "Ždralovi lete" (Letjat žuravli) [1957], edukativna projekcija filma

Ždralovi lete (Letjat žuravli, 1957), SSSR, c/b, 97 min, Mosfilm
Redatelj: Mihail Kalatozov
Scenarist: Viktor Rozov, prema vlastitoj drami Vječni život
Direktor fotografije: Sergej Urusevski
Glazba: Mojsij Vajnberg
Uloge: Tatjana Samojlova (Veronika), Aleksej Batalov (Boris), Vasilij Merkurjev (Fjodor Ivanovič), A. Švorin (Mark), S. Haritonova (Irina)

Nakon što joj zaručnik Boris odlazi u rat, osamljena Veronika započinje ljubavnu vezu s Borisovim polubratom Markom te se naposljetku i udaje za njega. Ubrzo se ispostavlja da je Mark neodgovorni alkoholičar. Još uvijek zaljubljena u Borisa, Veronika odbija povjerovati vijestima o njegovoj smrti. Po završetku rata odlazi na kolodvor noseći cvijeće za Borisa, ali njega nema.

Jedno od reprezentativnih ostvarenja kratkotrajnog razdoblja poetskog realizma u sovj. kinematografiji potkraj 1950-ih, nagrađeno je Zlatnom palmom (ex aequo) u Cannesu 1958. Film raskida s dominantnom praksom socijalističkog realizma na više razina: prikazom bojišta dominiraju motiv straha i scene pustara s truplima, temeljni je ugođaj u opisu pozadine bojišta onaj iscrpljenosti i rezignacije (s likovima ratnih profitera), a junakinja je zaokupljena ponajprije potragom za osobnom srećom. Film je u cjelini podvrgnut red. koncepciji krajnjeg lirizma, što osobito naglašava retorički vizualni prosede – spoj koncepcije slikovnosti zasnovane na postekspresionizmu i tradic. rus. emocionalnom naturalizmu sa snimateljskim inovacijama u uporabi dinamične i subjektivne kamere(što su redatelj i snimatelj poslije do vrhunca doveli u filmovima Neposlano pismo, 1960. i Ja, Kubo, 1966), dok je spontana izražajnost interpretacije T. Samojlove učinila Veronikin lik jednim od najpopularnijih u povijesti sovjetske kinematografije.

B. Kragić

(tekst preuzet sa Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)
UTORAK, 18. VELJAČE 2014.
18:00, Velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Predstavljanje knjige "Ljubavna molitva" Ante Jeličića Bellezze
Knjigu će predstaviti prof. Božana Damjanić i autor.
Ante Jeličić Bellezza rođen je 1990. godine u Splitu. Prvu novelu Eskort djevojka (SAD-2011.) napisao je inspiriran susretom koji je promijenio njegov život, a roman Ljubavna molitva napisao je inspiriran susretom koji je promijenio njega samoga. Pišući roman o istinitom događaju preko emotivnih krahova i duboke osjećajne krize i iz duboke boli crpio snagu za pronalazak motivacije. Ovo je priča o snovima, ljubavi, zaljubljenosti, strasti…. putovanje ka ljudskom srcu,u potrazi za Bogom, potrazi za sobom…

I kako piše sam autor:“Ovu knjigu potpisuje bellezza (tal.ljepota),ljepota u meni. Bellezza je nadimak koji je bio izvorno djedov, a s djeda preko oca došao i do mene. Taj savršeni, božanski dio mene, bellezza. U najdubljem dijelu sebe pronaći ćete najljepšu molitvu, molitvu koja ima snagu da promijeni Tebe i cijeli svijet, LJUBAVNU MOLITVU. Zadržimo je, širimo je , i iznad svega, živimo je!!u tom dijelu sebe želim Vam da pronađete svoju LJEPOTU.


Knjižnica Bol-Plokite, Tolstojeva 32
Izložba "Mačke u književnosti" u knjižnici Bol-Plokite
Mačka u književnosti

Mačke u starom Egiptu ne bijahu lijene i snene. Božica Bastet bijaše čuvarica velikih hambara, važna, snažna i svakog poštovanja vrijedna. Spominju je i grčki filozofi, dok je u književnosti nema.
Važna je bila Francescu Petrarci za kojeg kažu da je svoju mačku volio poput ljubljene. Torquato Tasso je o mački napisao jedan od svojih najljepših soneta.
Bajke i priče braće Grimm, Charlesa Perraulta i Lewis Carroll duhovni su bastioni ugrađeni u djetinjstva svih generacija, pa i ove današnje - virtualne.
Priče o Alicinom putovanju u čudesan svijet postale su klasici dječje književnosti. Simbol su "putovanja u nepoznato", začetak književne fantastike koja je mačku ustoličila kao veoma čest književni lik. Borave često i u basnama koje ne mogu bez moralne pouke i uporno žele svijet učiniti mudrijim i boljim.
Književni lik mačka koji je crn u književnosti je čest. Najpoznatiji je onaj E.A.Poa. Jednako poznat i u književnosti veoma važan je mačak Behemont iz Bulgakovljeva romana Majstor i Margarita.
Mačak Vasilij je iz knjige "Ponedjeljak počinje u subotu" braće Strugacki.
Francis  je glavni lik romana Felidae Akifa Pirinccija, pravdoljubiv i inteligentan traga za serijskim ubojicom koji ubija u mačjem svijetu.
U hrvatskoj književnosti August Cesarec piše sablasnu pjesmu Crna mačka u buri.
Mačka je često prisutan lik u suvremenoj književnosti. U pjesništvu je najzastupljenija, dio je pjesničkog opusa mnogih književnih klasika.
Charles Baudelaire je mačku opjevao u Cvjetovima zla,T. S. Eliot napisao je slavnog Starog mačka, James Joyce priču Mačak i vrag, G. Grass novelu Mačak i miš, Stephen King Groblje kućnih ljubimaca.
Dobitnice Nobelove nagrade za književnost Doris Lessing i Wislawa Szymborska pišu o mačkama koje su im se ušuljale u život i osvojile im srca. U zbirci pjesama Wislawe Szymborske Radost pisanja objavljena je jedna od najdirljivijih i najboljih pjesama o mački. To je pjesma Mačka u pustom stanu.
U hrvatskoj književnosti "mačjeg stihovlja" ima mnogo.
Opjevali su je Vesna Parun, Luko Paljetak, Zvonimir Golob, Ivan Slamnig, Predrag Raos, Vlado Vlaisavljević, Ante Armanini, Branko Maleš, Milan Milišić, Jakša Fiamengo  i dr.
Izložba sadrži reprodukcije ilustracija umjetnice Nives Čičin - Šain i može se pogledati do 4. ožujka 2014.
SRIJEDA, 19. VELJAČE 2014.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Douglas Sirk "Zapisano na vjetru" (Written on the Wind) [1956], edukativna projekcija filma

Geolog Mitch Wayne (Rock Hudson) i milijunaš Kyle Hadley (Robert Stack) najbolji su prijatelji još od djetinjstva. Naočiti, pouzdani i vrijedni Mitch čitav život izvlači iz nevolja rasipnog i alkoholu odanog Kylea, sina naftnog magnata Jaspera Hadleya (R. Keith). Na jednom putovanju obojica se zaljube u istu djevojku, prelijepu Lucy Moore (Lauren Bacall). Kyle impresionira Lucy bogatstvom i ona se uda za nj, no Mitch ne može potisnuti svoje osjećaje prema njoj, iako ne želi biti na putu njihovoj sreći. U Mitcha je od djetinjstva zaljubljena Kyleova sestra Marylee (Dorothy Malone)...

Američko-njemački redatelj Douglas Sirk (1897-1987) po mnogima je najveći redatelj melodrame u povijesti američkog filma, a svakako jedan od najvećih majstora klasičnog narativnog filma. Takav status Sirk nije uživao u doba stvaranja njegovih najboljih ostvarenja 1940-ih i 1950-ih godina, no danas su njegovi najbolji filmovi poput 'Imitacije života', 'Veličanstvene opsesije', 'Potamnjelih anđela' i 'Sve što nebo dopušta' općenito prihvaćeni kao remek-djela.

Sjajnu glumačku ekipu predvodi omiljeni Sirkov omiljeni glumac Rock Hudson, a odličan su posao napravile legendarna Leuren Bacall (Duboki san, Imati i nemati) i Dorothy Malone (Gradić Peyton), nagrađena Oscarom za najbolju epizodnu žensku ulogu. Osim nje, za Oscara su nominirani Robert Stack i skladatelji naslovne pjesme.

(tekst preuzet s portala Filmski.net)


18:00, Velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Predstavljanje 4. Zbornika radova polaznika "Škole kreativnog pisanja GKMM"
U velikoj dvorani GKMM s početkom u 18 sati održat će se predstavljanje 4. Zbornika radova polaznika Škole kreativnog pisanja GKMM. U predstavljanju će sudjelovati voditeljica Škole prof. Irena Delonga Nešić, Ingrid Poljanić, voditeljica programa kulturnoh aktivnosti Gradske knjižnice Marka Maruilića i autori.

Novi ciklus Škole kreativnog pisanja GKMM započinje u utorak 18. ožujka i trajat će do 17. lipnja. Škola traje tri mjeseca, a održava se utorkom (ili četvrtkom) od 17:00 do 20:00.

Cijena tromjesečne Škole je 350 kuna.
Prijave se primaju na broj 685 000 ili 685 011 ili na info-pultu Središnje knjižnice, Slobode 2.
ČETVRTAK, 20. VELJAČE 2014.
Knjižnica Spinut, Plančićeva 12
Uvodno predavanje "Program Božanskog Zdravlja"
Uvodno predavanje "Program Božanskog Zdravlja"

Poštovani, pozivamo vas na uvodno predavanje koje će se održati u četvrtak, 20. veljače 2014. u 18:30 sati, u prostorijama knjižnice Spinut, Plančićeva 12, Split.
Predavanje organizira Park Božanske Energije, spiritualna organizacija za razvoj svijesti, zdravlja i mira, sa sjedištem u Zagrebu. Na uvodnom predavanju demonstrirati ćemo određene tehnike disanja, a osim toga biti će još govora o:

- Procesu disanja i njegovoj važnosti u svakodnevnom životu – sa tehnikama disanja pomlađujemo tijelo, jačamo unutarnje organe, te stičemo miran i pozitivan um.
- Meditaciji na zvuk ili mantru- meditacija na zvuk vodi nas u stanje potpune tišine i opuštenosti. Pomoću ove tehnike smanjujemo nagomilani stres, razvijamo intuiciju, te poboljšavamo kvalitetu života.
- Omkari i kozmičkom punjenju- drevne tehnike solarnog disanja koje omogućavaju pojedincu da se napuni velikom količinom energije.
- Suptilnim vježbama za koherenciju tijela i duha – vježbe koje živcima daju fleksibilnost i mekoću, harmoniziraju sustav žlijezda, te čiste tijelo od toksina.
- Praktičnim savjetima o prehrani, zdravlju i održavanju kvalitetnog načina života

Program Božanskog Zdravlja je drevni sustav znanja pomoću kojeg se tijelo i um oslobađaju duboko ukorijenjenih stresova i toksina, obnavlja se i energizira tijelo, te aktivira naš puni mentalni potencijal. Program je jednostavan i praktičan, lako se nauči, a dobrobiti su vidljive već nakon prve prakse. Predavanje će održati učitelj Divine Health Programa Goran Mizdrak.


Knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Književni klub kroničnih knjigofila u knjižnici Trstenik: Terry Pratchett

Zamislite život na planeti koja je plosnata poput diska i plovi kroz svemir na leđima četiri divovska slona što stoje na oklopu neizmjerno velike kornjače A'Tuin.

U tom svijetu bogovi noću razbijaju prozorska stakla nevjernicima, a Smrt odlazi na godišnji odmor zbog premorenosti i pokušava sebi pronaći dostojnu zamjenu. (Možemo bez problema vizualizirati Saramaga kako čita 'Morta' uz kamin i poslije napiše 'Kolebanje smrti'.) U Svijetu Diska i prtljage pričaju, turisti padaju sa ruba svijeta, a Terry Pratchett već piše četrdeset i prvu knjigu o svemu ovome i ne misli odustati dokle god muveliki, crni šešir čuva glavu. Iako je pisao i horrore i naučnu fantastiku, većinu svoga života posvetio je Svijetu Diska, prosječnom brzinom od dvije knjige godišnje. 'U fantastici je mnogo lakše saviti svemir oko priče.', mudro će reći T. Pratchett, upitan za razloge ove književne specijalizacije. Svijet Diska nam se čini nekako bližim od Međuzemlja ili Hogwarts škole iz jednostavnog razloga što je Disk zapravo naš Svijet viđen i oslikan majstorskim potezima iz kuta maštovitog slikara, a priče s maštom mogu uznemiriti samo one koji je nemaju. Pratchett je, osim kroz knjige, u opću pop kulturu banuo i kroz fimove i kompjutorske igre sa nepriličnim junacima Diska u glavnim ulogama.
Dođite u četvrtak 20. veljače u 18 sati u Knjižnicu Trstenik i uskočite u maštoviti oganj satire jednog od najvećih humorista našeg vremena.

'Daj čovjeku vatre i biće ugrijan na dan, stavi ga na vatru i biće ugrijan do kraja života.'

Voditelj je Dražen Šaškor, dipl.knjiž.


18:30 Knjižnica Bol-Plokite, Tolstojeva 32
Književna večer Kluba čitatelja Knjižnice Bol-Plokite: Michael Cunningham "U smiraj dana"

"Mnogo je onih koji zabljesnu svojom literarnom pojavom ili neobičnim stilističkim izričajem, no kada je u pitanju čista, jednostavna, elegantna ljepota - Michael Cunningham ne prestaje nas zapanjivati. U ovom romanu razvio je očaravajući pripovjedački glas koji vrlo vješto miješa njegove britke komentare s Peterovim komično-junačkim očajanjem."
PETAK, 21. VELJAČE 2014.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Jean-Luc Godard "Do posljednjeg daha" (A bout du souffle) [1960], edukativna projekcija filma

Do posljednjeg daha (A bout du souffle, 1960), Francuska, c/b, 90min, Societé nouvelle de cinéma/Georges de Beauregard
Režija i montaža: Jean-Luc Godard
Scenarij (pripisan): Claude Chabrol, François Truffaut
Direktor filma: Raoul Coutard
Glazba: Martial Solal
Uloge: Jean-Paul Belmondo (Michel Poiccard), Jean Seberg (Patricia Franchini), Daniel Boulanger (inspektor), Jean-Pierre Melville (Parvulesco), Claude Mansard (Claudius Mansard), Jean-Luc Godard (potkazivač), Liliane Robin (Minouche)

Mladi kriminalac Poiccard, nakon što je u Marseillesu ukrao automobil i, vođen nekontroliranim nagonom, ubio policajca, hrli u Pariz da bi istjerao dugove, a i susreo se s Amerikankom Patricijom u koju je zaljubljen. Međutim, ona, kao pomodarka koja želi postati novinarkom, koleba se u strahu od budućnosti s toliko radikalnom i anarhoidnom osobom. Istodobno, Poiccard je pred uhićenjem, ali uspijeva izigrati policiju. Njegova je sudbina zapravo u Patricijinim rukama.

Cjelovečernji prvijenac Jean-Luc Godarda, u osnovi gangsterska melodrama, od mnogih sineasta i sinefila doživljen je kao manifestno djelo novoga vala, ali i kao izraz emancipacije mladih (naraštaji tzv. buntovnika bez razloga i mladih gnjevnih ljudi), posredno i preteča revoluc. mentaliteta koji je došao do izražaja potkraj 1960-ih. Također, radikalizam i Poiccardovi iskazi lako se tumače i kao refleks egzistencijalističkog etosa s kraja 1950-ih ("živjeti autentično", birati vlastiti način života, opsjednutost smrću i prihvaćanje njezina "izazova"). Povijesnofilmski, film obnavlja i osuvremenjuje likove i motive poetskog realizma – usredotočenje na životnog gubitnika, prijestupnika i bjegunca ispunjenog ogorčenjem prema cijelom društvu, gubljenje povjerenja u bližnje, prijezir prema društv. pravilima, ljubav kao uzaludni pokušaj prevladavanja teškoća, crta mizoginije, ali je i hommage amer. film noiru, gangsterskom i B filmu. Iako bez radikalne stilske inovativnosti onodobnih filmova A. Resnaisa, reprezentativnih za film. modernizam, u stilskom pogledu film ipak obilježava težnja prema originalnosti. Ismijavaju se stilskoprikazivačke konvencije (npr. pomaci kamere kojima se odvraća pozornost od seksualnih intimnosti), rabe se "nekorektni" skokoviti montažni prijelazi, pribjegava se citatima (amer. krim. film, H. Bogart, M. Simon, J.-P. Melville, W. Faulkner), preuzimaju metode dok. struje cinéma vérité (intervju s piscem Parvulescuom, dug razgovor Poiccarda i Patricije, izravno Poiccardovo obraćanje publici). Ovo posljednje, kao i snimanja iz ruke (bez fiksirane kamere) na pariškim ulicama i nemaran odnos prema prolaznicima, koji zure u kameru i glumce, te mnogi očigledno improvizirani dijalozi zračili su duhom spontanosti, što je privlačilo protivnike stereotipnih zanatskih režiranja. Sav snimljen izvan studija, skromnim sredstvima i za 4 tjedna, bez scenarija i knjige snimanja (potpuno suprotno od prakse franc. tzv. scenarističke kinematografije – cinéma d’adaptation), film se uspostavio kao nov i uspješan model produkcije kakav će se početi oponašati i izvan Francuske. Proslavio je protagonista, dotad malo poznatog J.-P. Belmonda; radnja i stil režije izgledaju podešeni njegovoj glum. osobnosti, a kako je Poiccard bio vrlo originalno zamišljen, Belmondo je postao najvećim otkrićem novoga vala te ubrzo najpopularnijim francuskim glumcem. J. McBride je 1983. snimio amerikanizirani remake.

A. Peterlić

(tekst preuzet sa Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)
SUBOTA, 22. VELJAČE 2014.

10:30, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus radionica za djecu nižeg školskog uzrasta "Čarobna škrinjica" na Odjelu za djecu i mlade

Ciklus radionica "Čarobna škrinjica" namijenjen je djeci nižeg školskog uzrasta (od 1. do 4. razreda OŠ ).

1. Zavirimo u škrinjicu! ( 22. veljače )
2. Tko sam ja? ( 1. ožujka )
3. Moji prijatelji i osjećaji ( 8. ožujka )
4. Jesam li zadovoljan sobom? ( 15. ožujka )
5. Vodim li brigu o sebi? ( 22. ožujka )
6. Više od govora ( 29. ožujka )
7. Rješavanje problema ( 5. travnja )
8. Ja imam cilj! ( 12. travnja ) Uz maštu, igru, priču i druge aktivnosti tragat ćemo za blagom u sebi i oko sebe i puniti svoju škrinjicu vrijednostima.

Radionice će se održavati subotom od 10.30 do 12.00 u Središnjoj knjižnici Prva radionica je 22. veljače, a posljednja 12. travnja. Potrebno je prijaviti se na 685-020 ili direktno na Odjelu za djecu i mlade.

Voditeljica radionica je Mirjana Popadić. Dobro došli!
PONEDJELJAK, 24. VELJAČE 2014.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Ermanno Olmi "Zaručnici" (I fidanzati) [1962], edukativna projekcija filma

Više o redatelju pročitajte ovdje

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Radionica Katice Matić na temu "Emocionalna inteligencija - empatija" u organizaciji DV Montessori dječja kuća i GKMM
SRIJEDA, 26. VELJAČE 2014.

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Maskenbal! Svi na maskenbal!" na Odjelu za djecu i mlade
Što se ove maske hvale
I pričaju razne šale.
Požurite, djeco, svi
Maskirajte se i vi.
Obucite kaput, šal.
Krenimo na maskenbal.


J.Čunčić-Bandov

Polaznici i voditelji naših radionica, pozivaju vas na maskenbal u srijedu, 26. veljače u 18:00 sati na Odjelu za djecu i mlade. Svi sa maskama i pokojom pjesmom, recitacijom ili dramatizacijom, dobrodošli su!


18:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
"Maslenica - ruski karneval" predavanje Tatiane Mazzucchelli u organizaciji Udruge Horus i GKMM
Predavanje o ruskoj tradiciji karnevala - Maslenici. Saznat ćete zbog čega je to najveseliji praznik u Rusiji, zašto Rusi u tom razdoblju jedu samo blini (palačinke), kojim nadjevima se one pune i zbog čega ih treba pojesti što više i zašto na kraju tog praznika Rusi jedan drugome opraštaju.
Da što bolje doživite našu veselu priču, pripremili smo fotografski slide-show i kratki dokumentarni film na ovu temu.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Éric Rohmer "Moja noć s Maud" (Ma nuit chez Maud) [1969] edukativna projekcija filma

Moja noć kod Maud (Ma nuit chez Maud, 1969), Francuska, c/b, 110 min, Les Films du Losange
Redatelj i scenarist: Éric Rohmer
Direktor filma: Nestor Almendros
Glazba: arhivska (W. A. Mozart)
Uloge: Jean-Louis Trintignant (pripovjedač), Françoise Fabian (Maud), Antoine Vitez (Vidal), Marie-Christine Barrault (Françoise).

Pripovjedač i protagonist, inače praktični katolik, priča kako je, došavši kao inženjer u provincijski grad Clermont-Ferrand, na misi zamijetio plavušu Françoise. Na Badnju večer kod prijatelja iz djetinjstva, marksističkog profesora Vidala, upoznaje smeđokosu Maud, razvedenu liječnicu slobodnih nazora, te s njom diskutira o filozofiji. Prisiljen je provesti noć kod nje, no tek se poljube za oproštaj sutradan ujutro. Pet godina poslije, pripovjedač i Françoise su u braku i imaju sina. Slučajno na plaži susreću Maud koja se ponovno udala.

Četvrti u Rohmerovoj seriji Moralnih priča (Contes moraux), potvrdio je nakon Skupljačice (1966) autorov ugled (nominacija za Oscara za najbolji film na stranom jeziku). Svjesno se, već i naslovom serije (preuzetim iz djela prosvjetiteljskoga književnika J. F. Marmontela), svrstavši unutar tradicije moralizma karakteristične za franc. kulturu, Rohmer je u svim filmovima serije (ukupno ih je 6) varirao istu temu, konverzaciju o emocijama i seksu, odn. moralnim i intelektualnim preokupacijama oblikovanu jednostavnim i ekonomičnim stilom s osjećajem za okoliš i vrijeme zbivanja. U ovom se djelu ključni razgovori, s izravnim citatima i aluzijama na Pascala, odnose na pitanja slučaja i slobode volje te pobune protiv nečijih vjerskih uvjerenja, odn. mogućnosti pobune protiv nedostatka vjere, pri čemu su ti razgovori prikazani ugl. objektivno (usprkos postojanju pripovjedača koji je ujedno i protagonist) otkrivajući ponajprije predrasude i ograničenja likova (potonja je značajka i mizanscenski naglašena); pripovjedač stalno opravdava svoje stavove očitujući implicitni autorski stav o rascjepu moralnih načela, koje likovi izriču, i njihovih postupaka. Tumačen i kao Rohmerov film. iskaz religioznog stadija životnoga puta u filoz. koncepciji S. Kierkegaarda, film predstavlja i suočava različite mogućnosti egzistencije: onu temeljenu na determinističkom, materijalističkom svjetonazoru (Vidal), onu temeljenu na individualističkom stavu o potpunoj slobodi volje, ali i ovisnosti o slučaju (Maud), i egzistenciju temeljenu na izboru vjerovanja u Boga i moralnim implikacijama toga izbora (pripovjedač). U tom je smislu junakov bijeg od Maud bijeg od svijeta želja, ali i artificijelnosti (Maud je naglašeno određena značajkama suvremene civilizacije) u rousseauovski svijet moralnog mira, vjere i prirode, simboliziran plavušom Françoise, a i junakovim završnim odlaskom prema moru i nebu.

B. Kragić

(tekst preuzet sa Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)
ČETVRTAK, 27. VELJAČE 2014.

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus putopisnih tribina "Tamo, tamo da putujem...". Gošća je Nives Fabečić Bojić s predavanjem "Iran – osovina dobra"
Nives Fabečić Bojić po struci je klasični filolog i neogrecist, a radi kao turistički vodič i prevoditelj. Smatra se sretnom jer je svoju strast prema putovanju uspjela pretvoriti u zvanje koje joj je omogućilo da upozna mnogo divnih ljudi, krajolika, običaja, vjerovanja te da razbije medijski kreirane krive predodžbe i nametnute društvene predrasude o "onim drugima". Upravo će i s tim ciljem održati predavanje na temu "Iran - osovina dobra" pri čemu već sa samim naslovom predavanja želi ukazati na nepravedno etiketiranje ove fascinantne zemlje od strane bivšeg predsjednika SAD-a koji ju je svrstao među države osovine zla. Želi razgrnuti taj "čador" nerazumijevanja i neutemeljenog prezira kako bi nam se otkrila zemlja bogate kulture, iznimne arhitekture, očaravajuće prirode te nadasve srdačnih, gostoljubivih i vrlo ponosnih ljudi.
PETAK, 28. VELJAČE 2014.

11:00 - 18:00, dvorana 2 Središnje knjižnice, Slobode 2
IELTS dan u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u organizaciji British Council Croatia

IELTS dan u knjižnici Marka Marulića

28. veljače (petak) održat će se nekoliko radionica za ispitne kandidate i nastavnike vezanih za IELTS ispit iz engleskog jezika prema sljedećem rasporedu:

Radionice za kandidate – predavač: Stephen Hindlaugh (Cambridge and IELTS examiner, teacher and teacher trainer)
10:15 – 11:45 IELTS receptive skills: Listening and Reading
12:00 – 13:30 IELTS productive skills: Writing and Speaking
14:00 – 15:30 Common mistakes at IELTS

Radionice za nastavnike – predavač: Louisa Dunne (British Council Teaching Centre Paris)
09:30 – 14:00 In-depth look into IELTS Writing
14:15 – 17:30 In-depth look into IELTS Speaking

Za sudjelovanje je potrebna prijava – emailom na exams@britishcouncil.hr (navesti svoje ime, ime radionice za koju se prijavljujete i broj mobitela)

18:00, dvorana 2 Središnje knjižnice, Slobode 2
Lectorium Rosicrucianum predavanje "Doživljaj slobode u suvremenom svijetu"

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Kar-wai Wong "Raspoloženi za ljubav" (Fa yeung nin wa) [2000] edukativna projekcija filma

Dva bračna para usele se u novu zgradu otprilike u isto vrijeme. Dok im supružnika nema, urednik novina Chow i lijepa tajnica Li-zhen se sprijatelje. Kad shvate da su se njihovi supružnici međusobno spetljali, odluče i sami učiniti isto.
Edukativna bilješka o filmu može se uzeti na info-pultu uoči projekcije.

O autoru:
Wong, Kar-wai, hongkonški redatelj, scenarist i producent (Šangaj, 1958). U dobi od 5 godina s obitelji seli u Hong Kong, gdje diplomira grafički dizajn, potom radi kao asistent produkcije i scenarist na televiziji, 1982–87. scenarist je filmova drugih redatelja, 1988. ostvaruje red. prvijenac, krim. dramu Carmen iz Kowloona, koju su kritičari tematski uspoređivali s Ulicama zla, dok je stilski izraz (kamera iz ruke, stop-kadrovi) upućivao na tradiciju Jean-Luc Godarda. U sljedećem ostvarenju Istina o Feiu (1990), o mladom playboyu u Hong Kongu i Manili 1960-ih, posve se oslobađa žanrovskih konvencija te miješajući imaginarnu autobiografiju, društv. komentar, iščitavanje pop-kulture i propitivanje usamljenosti i otuđenosti, a zadržavajući senzacijski vizualni prosede, postavlja model svojih budućih filmova. Slijedi Pepeo vremena (1994), prema romanu L. Cha, o otuđenom kriminalcu koji se ne može sjetiti emocionalne traume zbog koje se našao u provincijskom okružju plaćenih ubojica i njihovih žrtava, te Chunking ekspres (1994) i Pali anđeli (1995), filmovi komponirani po načelu diptiha, prvi, poetičniji, o dvojici mladih policajaca koji se suočavaju s ljubavnim gubitkom i čežnjom, drugi, mračniji i nasilniji, o plaćenom ubojici i njegovoj agentici, odn. mladiću i djevojci na početku neizvjesne ljubavne veze. Manirizam potonjega, s mnoštvom autoreferenci, W. prevladava ostvarenjem Sretni zajedno (1997), pričom o nježnosti i destruktivnosti ljubavnog odnosa dvojice mladih hongkonških homoseksualaca u Buenos Airesu (nagrada za režiju u Cannesu). Raspoloženi za ljubav (2000), smirenim stilom i ugođajem posve različitim od prethodnih iznimno dinamičnih filmova, tematizira neobičan i neostvaren (pro)ljubavni odnos, zamjenjujući godardovsku paradigmu naslanjanjem na stilske postupke A. Resnaisa i Y. Ozua. Izrazitom narativnom fragmentarnošću, maksimalnim povjerenjem u vizualnu snagu medija te tematiziranjem egzistencijalne otuđenosti i emocionalne krhkosti, Wong je vodeći neomodernist suvremenog svjetskog filma.

D. Radić

(izvor teksta o autoru: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)


18:00, knjižnica Bol-Plokite, Tolstojeva 32
Otvaranje izložbe radova učenika osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije, odabranih za Državno natjecanje i izložbu LIK
LIK 2014. 28.02. - 06.03.2013.
16. županijsko Natjecanje-izložba radova učenika osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije iz područja vizualnih umjetnosti kroz koje učenici razvijaju kreativnost, interes za istraživački rad, samostalnost u planiranju i realiziranju likovne teme "igra".
Očuvanje tradicionalnih društvenih igara za stolom kao važnih odrednica u formiranju ličnosti kroz igru, socijalizaciju i poticanje inovacije kroz spoj tradicije i suvremenosti. Na izložbi je izloženo 30 radova. Otvaranje izložbe svojim će nastupom popratiti učenici OŠ Marjan Nora Ban, Zara Grubešići i Damira Bočina čakavskim stihovima Tomislava Najeva i scenskom igrom "Ja usadin žutu krušku" po motivima narodne poezije koju je prikupio Olinko Delorko.
Sa dva glazbena bloka predstavit će se na gitari Miroslav Mras, također učenik OŠ Marjan.

SUBOTA, 01. OŽUJKA 2014.

10:00 - 12:00, knjižnica Ravne njive, Hercegovačka 40
Karnevalska radionica i happening u knjižnici Ravne njive

U knjižnici Ravne njive, radionica i happening za djecu u subotu u 10 sati.
Bit će živo, šareno i bučno - kako i priliči karnevalskom vremenu.
Izradit ćemo Krnju (donesite krpe i krpice), optužit ćemo istoga za sve nedaće i to ćemo javno obznaniti na zastavicama......šminkati ćemo se pa donesite nešto mamine kozmetike, zatim slijedi pjesma i ples do dvanaest sati.


10:30, dvorana 2 Središnje knjižnice, Slobode 2
"Tko sam ja?" druga radionica za djecu iz ciklusa "Čarobna škrinjica" Mirjane Popadić

Ciklus radionica Čarobna škrinjica namijenjen je djeci nižeg školskog uzrasta (od 1. do 4. razreda osnovne škole).

Teme radionica su:

1. Zavirimo u škrinjicu! ( 22. veljače )
2. Tko sam ja? ( 1. ožujka )
3. Moji prijatelji i osjećaji ( 8. ožujka )
4. Jesam li zadovoljan sobom? ( 15. ožujka )
5. Vodim li brigu o sebi? ( 22. ožujka )
6. Više od govora ( 29. ožujka )
7. Rješavanje problema ( 5. travnja )
8. Ja imam cilj! ( 12. travnja ) Uz maštu, igru, priču i druge aktivnosti tragat ćemo za blagom u sebi i oko sebe i puniti svoju škrinjicu vrijednostima.

Radionice će se održavati subotom od 10.30 do 12.00 u Središnjoj knjižnici Prva radionica je 22. veljače, a posljednja 12. travnja. Potrebno je prijaviti se na 685-020 ili direktno na Odjelu za djecu i mlade.

Voditeljica radionica Mirjana Popadić

Dobro došli!
 

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.
 
 
 
 
 
Vrh stranice