pretraži samo gkmm.hr
    
     
 
 
   
 
   
PROGRAM DOGAĐANJA U GKMM - LISTOPAD 2014.
ARHIV DOGAĐANJA U GKMM

SRIJEDA, 1. LISTOPADA 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Hiperaktivni sanjari", predavanje Marka Fereka i predstavljanja Sustava učenja Play Attention - povodom Tjedna ADHD-a
Mnoge nacionalne i regionalne organizacije u Europi tijekom rujna i listopada organiziraju aktivnosti kako bi podigle svjesnost o ADHD-u. Kao i svake godine, Udruga Buđenje organizira Tjedan ADHD-a koji će ove godine trajati od 29.09. do 05.10.2014. Diljem Hrvatske održavati će se predavanja o danas najčešćem poremećaju kod školske djece koji je također prisutan i kod odraslih - ADHD. Također, na predavanjima će biti predstavljen i Sustav učenja Play Attention.
U prvom djelu predavanja od 18 do 19 sati Marko Ferek će kroz postavljena pitanja i diskusiju govoriti o ADHD-u, a u drugom dijelu od 19 do 20 sati biti će predstavljen Sustav učenja Play Attention gdje će se moći osobno isprobati rad na Play Attention uređaju.
ADHD (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj) je danas načešći mentalni poremećaj kod djece a prisutan je i kod odraslih. Zastupljen je kod 3-8% školske djece. Glavni simptomi su nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost. Djeca s ADHD-om često budu prepoznata kao "zločesta", "neodgojena" i "lijena", a zapravo pravim pristupom vidimo da su izrazito znatiželjna, maštovita i puna energije.
Ulaz je slobodan, a pozvani su svi koje veže ta tema: roditelji, djelatnici odgojno obrazovnih i zdravstvenih ustanova, svi koji se osjećaju različitima i koji još nisu otkrili svoju različitost.

Saznajte više na:
http://www.budenje.hr/        https://www.facebook.com/events/538289602968429/

19:00, izložbeni prostor Središnje knjižnice, Slobode 2
"Putovanje" otvaranje izložbe slika Željka Korena
Željko Koren rođen je 27. srpnja 1983. godine u Mostaru. Diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu 2007. godine u klasi prof. Antuna Borisa Švaljeka . Dvije godine kasnije završava poslijediplomski studij “Ars Sacra” pod vodstvom prof. Ante Kajinića.
Izlagao je na 9 samostalnih i 30 skupnih izložbi. Sudionik brojnih kolonija i član Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH i likovnog udruženja “Čičak”.

Kontakt: 00387 63 730 727
Email: koren.od.9@gmail.com
ČETVRTAK, 02. LISTOPADA 2014.
18:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Književni klub kroničnih knjigofila u knjižnici Trstenik: Rudyard Kipling
'Da bi čovjek ispunio sve što se od njega traži, mora smatrati sebe većim nego što jeste.’

Dvojac profesionalnih vucibatina, Peachey Carnahen i Daniel Dravot, dobili su priliku ostvariti svoje snove. Pronašli su golemo bogatstvo i mogli su do kraja života živjeti u izobilju, ali to im nije bilo dosta. Barem ne jednome od njih, Danielu Dravotu – Čovjeku koji je htio biti kralj. Sudbina ove dvojice simpatičnih avanturista može se sažeti u sljedećoj rečenici. Žudnja za moći je oduvijek bila duboko zakopana na mračnim padinama ljudske duše, a apsolutna moć je najsigurniji put u apsolutnu propast. Za nešto više informacija pročitajte ovo malo remek-djelo koje je napisao Rudyard Kipling.

Jako je zanimljiv način na koji je Kipling ispričao ovu priču. Ona je napisana u prvom licu, ali ne u stilu sveznajućeg naratora, već kao priča koju je novinar (Kipling) čuo od jednog aktera same pustolovine (Carnahena, koji je inače upitna duševna zdravlja nakon netom proživljene kalvarije). Iako nepobitnost povijesnih činjenica u ovoj priči nije Kiplingova glavna preokupacija, uvijek se pitamo gdje je, između više zapisanih verzija nekog povijesnog događaja, skrivena prava istina. Izgleda da je samo jedno sigurno u svemu onome što more povijesnih zapisa izbaci na površinu: prava istina je neko mitsko biće rašomonskih krakova za kojeg se mnogi kunu da su ga vidjeli, ali ga još nitko nije uhvatio i sačuvao. Onaj tko priča priču uvijek zadržava pravo da bude 'filter, cenzor i povremeni lažac'.

'Prava istina se uvijek čini nevjerojatna. Da bi ispala vjerojatnija, treba joj svakako dodati malo laži. Ljudi tako uvijek i rade.'

Posjetite Klub kroničnih knjigofila u četvrtak 02. listopada u 18 sati u knjižnici Trstenik i pokušajte se uživiti u ulogu naratora nekog povijesnog događaja.
Voditelj je Dražen Šaškor, dipl. knjiž.
PONEDJELJAK, 06. LISTOPADA 2014.
17:30, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Transformacija osobnih mogućnosti" - besplatne radionice osobnog razvoja u organizaciji Syncro trening centra i GKMM
Povodom obilježavanja međunarodnog Tjedna cjeloživotnog učenja Syncro Trening Centar organizira niz predavanja i radionica s temom važnosti ulaganja u cjeloživotno obrazovanje, osobni i profesionalni napredak.
"Ontološki coaching – Transformacija osobnig mogućnosti" održat će se 6. listopada od 17:30 do 20:00 u velikoj dvorani Gradske knjižnice Marka Marulića, Slobode 2, Split.
Polaznici radionica upoznat će se pobliže s metodom ontološkog coachinga i snagom tranformacijskog rada koji pomaže ljudima da izađu izvan ustaljenih obrazaca razmišljanja i djelovanja koji za njih ne funkcioniraju te da pronađu nova i kreativna rješenja, u obiteljskom, osobnom ili poslovnom okruženju. Rad se bazira se na poznatoj ideji kako smo sami tvorci vlastitog iskustva i kvalitete života, a uz iznimnu metodu transformacijskog, odnosno ontološkog coachinga i iskustvenog učenja, uspijeva polazniku znanje pretočiti u mudrost.
Radionice će održati dipl. psiholog i trener Maja Darija Škrljak i dipl. biolog, trener i coach Juraj Boljat iz Syncro Trening Centra.
Radionice su otvorene za sve uz prethodnu najavu zbog ograničenig broja mjesta. Molimo Vas najavite nam svoj dolazak na e-mail: trainings@syncro.hr ili na broj telefona: 0912993280, kontakt osoba Tanja Levar Kovačević.
U sklopu ciklusa radionica Syncro Trening Centra besplatne radionice održavaju se i u Varaždinu, Osijeku i Rijeci prema rasporedu koji možete naći na Syncro Trening Centar web.

Veselimo se susretu!

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Kronika jedne ljubavi (Cronaca di un amore)" edukativna projekcija filma
Kronika jedne ljubavi (Cronaca di un amore), c/b, 98 min, 1950.
Lucia Bosé i Massimo Girotti u prvom dugometražnom igranom filmu glasovitog modernista Michelangela Antonionija

Kratki sadržaj:
Privlačna Paola Molon (Lucia Bosé) mlada je supruga bogatog Enrica Fontane (Ferdinando Sarmi), ljubomornog tvorničara iz Milana koji mučen sumnjom u njezinu nevjeru odluči unajmiti privatnog detektiva Carlonija (Gino Rossi).
Paola je razmažena žena kojom se Enrico oženio prije sedam godina, tijekom Drugog svjetskog rata, da bi naknadno shvatio da ne zna ništa o njezinoj prošlosti. Kad otputuje u Napulj gdje je Paola nekad pohađala školu, te kad naknadno stigne u Ferraru, Carloni od nekadašnje prijateljice svoje supruge (Rrubi D´Alma) dozna za bizarnu smrt njihove zajedničke prijateljice stradale pri padu dizala.
Paola je u to vrijeme bila u vezi s naočitim Guidom (Massimo Girotti), zaručnikom poginule djevojke, a vezu su naglo prekinuli mučeni grizodušjem zbog tragičnog događaja, te se u međuvremenu nisu viđali. Kad dozna da se Carloni raspituje za njega, siromašni prodavač automobila Guido odluči posjetiti Paolu u Milanu.
Njihov ponovni susret dovest će do buđenja starih strasti, a obnavljanjem veze Paola i Guido počet će kovati planove za Enricovo ubojstvo. No, Paola zna da Guido za razliku od Enrica nikad neće moći financirati njezin život na visokoj nozi...

O autoru:
Nagrađivana egzistencijalna romantična krimi-drama "Kronika jedne ljubavi" prvi je dugometražni igrani film glasovitog modernista Michelangela Antonionija ("Tajna dvorca Oberwald", "S onu stranu oblaka"), dobitnika počasne Akademijine nagrade, koji je 1961. za sjajnu psihološku egzistencijalnu dramu "Noć" osvojio Zlatnog medvjeda.
Antonioni se filmom počeo baviti kao suradnik velikog Roberta Rossellinija, točnije kao koscenarist njegova filma "Pilot se vraća" iz 1942. godine. Tijekom sljedećih desetljeća Antonioni se klasicima "Avantura", "Noć", "Krik", "Crvena pustinja", "Povećanje" i "Zanimanje: Reporter" predstavio kao majstor kreiranja iznimno sugestivna, tjeskobna, meditativna i melankolična ozračja, realističkog psihološkog profiliranja otuđenih i razočaranih likova, dubinskog prodiranja u emotivna i psihička stanja izgubljenih antijunaka lišenih iluzija te dočaravanja njihovih egzistencijalnih kriza.
Prethodno dokumentarističko iskustvo Antonioni je u filmskom prvijencu "Kronika jedne ljubavi" kreirao kao minimalističku, izuzetno suptilnu, dojmljivo atmosferičnu te na elemente film noira oslonjenu psihološku dramu u kojoj je naznačio svoje omiljene teme, od osamljenosti i očaja preko otuđenja i egzistencijalne tjeskobe do dekadencije i gubitništva.
Antonionijev prvijenac realiziran je neopisivo sugestivnim dugim kadrovima u kojima kamera slijedi protagoniste i efektno predočava njihova intimna stanja. Središnji par sjajno tumače L. Bosé ("Smrt biciklista", "Pod znakom škorpiona"), nekadašnja miss Italije koja je postala odlična glumica, te nagrađivani Massimo Girotti ("Opsesija", "Teorema", "Posljednji tango u Parizu").

Projekcija počinje u 18 sati, a edukativna bilješka može se uzeti na info-pultu prije projekcije.
Tekst preuzet s MaxTV portala
UTORAK, 07. LISTOPADA 2014.
18:30, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Meditacija za svaki dan" predavanje i prezentacija Kadam Marka Deckera, u organizaciji Budističkog centra Kailash i GKMM
Meditacija za svaki dan

Ova pristupačna i praktična prezentacija će pokazati kako svatko, bio budist ili ne, može primjeniti meditaciju u svojoj užurbanoj i pretrpanoj svakodnevici kako bi nadvladao stres, razvio mentalnu fleksibilnost, i uživao u životu u potpunosti.
Predavanje je prigodno i za početnike i za iskusnije meditatore. Svatko može naučiti meditirati i svi su dobrodošli!
Meditiramo sjedeći na stolicama da bi svima bilo udobno.

Predavač:
Kadam Mark Decker boravišni je učitelj Kailash centra, u Splitu. Kao Geshe-lin učenik proveo je 6 godina učeći i prakticirajući budizam u Madhyamaka centru pokraj Yorka, prije svog dolaska u Hrvatsku 2000. Kadam Mark svojim iskustvom u poučavanju i praktičnim zalaganjem već niz godina donosi dobrobit svim studentima Kailash centra. Čak i najdublje teme budizma približava na jednostavan i pristupačan način.

Organizator:
Budistički centar Kailash je član Nove Kadampa tradicije – Međunarodnog Kadampa budističkog udruženja koje je utemeljio Geshe Kelsang Gyatso. Centar je posvećen ostvarenju svjetskog mira time što svakome daje priliku da razvije trajan mentalni mir kroz meditaciju i relevantne prakse. Na vama je da uzmete što i koliko želite od ponuđenog. Program u Kailash centru nudi znanstvene metode za unaprjeđenje naše ljudske prirode i kvaliteta kroz razvoj našeg mentalnog kapaciteta te je prilagođen svim razinama interesa – od početnika do naprednih praktičara. Također je i otvoren za svakoga - mlade, stare, zaposlene, umirovljene, obitelji, neovisno o porijeklu i vjerskoj pripadnosti ili nepripadnosti. Nije potrebno biti budist da biste sudjelovali!
ČETVRTAK, 09. LISTOPADA 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus putopisnih tribina "Tamo, tamo da putujem...". Gost je Neno Simunić s predavanjem "Život na sjeveru - Norveška"
Ovo je moja priča o nezaboravna dva mjeseca provedena prošle zime u Norveškoj, tisuću kilometara sjeverno od Osla, u gradiću zvanom Sandnessjoen smještenom na početku polarnog kruga... Uz obilje glazbe puno je tu i novih spoznaja o životu, običajima, ribarenju, kulinarstvu....i o nekim drugim radostima doživljenim i proživljenim u tom neobičnom podneblju. Priča će biti popraćena fotografijama koje sam snimio tijekom boravka na dalekom sjeveru, i jasno - pjesmom i svirkom!

18:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Predavanje Stele Persi: "Liječenje karcinoma prirodnim putem" ODGOĐENO ZBOG BOLESTI
Stela Persi dolazi iz Zagreba. Po struci je ing. građevine. U svom "prijašnjem" životu (prije prolaska kroz raskršće života), bila je uspješna poduzetnica, poznata na području regije Balkana.
Na raskršću svojega života (nekoliko godina ranije), suočila se sa smrtonosnom dijagnozom - invazivni karcinom žučnjaka.
Iako su Steli s takvom dijagnozom liječnici predviđali još nekoliko mjeseci života, nije upala u apatiju niti samosažaljenje, već je našla snage za velike promjene.
Odlučila je zapravo postati gospodar svojeg trenutačnog života, preuzevši potpunu odgovornost za upravljanje vlastitim životom, što se bitno razlikovalo od upravljanja poduzećem, kojemu je do tada bila posvećena. Na ovom predavanju čut ćemo neposrednu i iskrenu priču g. Stele o njezinoj borbi za život; o potpunoj promjeni fokusa: što je zapravo važno, a bez čega uvijek možemo.
Put prema zdravom životu skriva majka priroda, a mudri ljudi kažu: svaka bolest ima svoju biljku...
Stoga, poslušajmo našu gošću iz Zagreba, koja će svoje iskustvo potkrijepiti video prikazom liječničkih nalaza koji dokumentiraju njezin edukativni iskaz!
PETAK, 10. LISTOPADA 2014.
17:30, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Predstavljanje knjige Nede Dropulić "Anoreksija - težina ljepote (Ispovijest o samoiscrpljivanju i opraštanju)"
Neda Dropulić: Anoreksija - težina ljepote (ispovijest o samoiscrpljivanju i opraštanju)

Komentari liječnika: dr. Darko Marčinko
Biblioteka Profil klinika

Autentične ispovijesti o iskustvu anoreksije i u svijetu su vrlo rijetke, a kod nas se takva iskrena i bolna životna priča prvi put objavljuje u biblioteci Profil klinika. Neda Dropulić, danas studentica kroatistike u Splitu, snažno i iskreno opisala je svoju opsjednutost mršavljenjem, sve do najniže težine od jedva tridesetak kilograma. Nastao je direktan i na trenutke šokantan zapis o iscrpljivanju i samouništavanju, a zatim sazrijevanju i postupnom prihvaćanju života.

Kroz knjigu, ispovijest Nede Dropulić komentira liječnik dr. Darko Marčinko, Pročelnik Specijalističkog zavoda za poremećaje hranjenja KBC Zagreb i tako vodi čitatelja kroz sve faze liječenja i oporavka, objašnjavajući postupke koji se primjenjuju. Dr. Marčinko u predgovoru knjige ocjenjuje kako „Nedina iskrena ispovijest i prikaz psiholoških mehanizama koji vode u anoreksiju i iz nje, može djelovati preventivno i djevojkama koje su uhvaćene u spiralu gladovanja može pomoći da pronađu svoj način za izlaz iz nje“. Kako kaže dr. Marčinko, problem anoreksije i ostalih poremećaja prehrane kod nas je prisutan kao i u ostalim razvijenim zemljama svijeta, a najveći rizik obolijevanja je kod djevojaka u dobi između 14 i 18 godina, iako je anoreksija sve češća i među mladićima u toj dobi.

Neda Dropulić piše energično i neposredno, snažnim rječnikom opisuje svoje doživljaje i shvaćanje svijeta u vrijeme gladovanja, argumentirajući svoju revoltiranost licemjerjem društva: „Ovo nije samo knjiga o poremećajima prehrane. Ovo je knjiga o kolektivnoj zarobljenosti ženskih umova, tijela i duša. O mentalnoj anoreksiji, o neprestanom osjećaju krivnje i o životu koji se svodi na pravila hranjenja. Priručnik o nemogućnosti kontrole vlastitih želudaca i o stalnoj potrebi za hranom kao psihoterapijom. O začaranom krugu gladovanja i prejedanja. O deset kilograma viška koji nas dijele od pretilosti do perfekcije u glavi prosječne žene. O ljepoti upakiranoj na najbolji mogući način kroz šarena štiva, kroz televizijski ekran, kroz izloge, knjige i slike.“

"Težina ljepote" Nede Dropulić objavljena je na engleskom jeziku na webu, pod naslovom The Weight of Beauty i autorici svakodnevno stižu mailovi u kojima je čitateljice traže savjet ili razmjenu iskustava kako bi lakše našle izlaz kao što ga je i ona našla.
Neda Dropulić danas je zadovoljna studentica kroatistike i filozofije u Splitu koja piše svoj prvi roman, a život smatra beskrajno izazovnim. Nada se da će njezina knjiga pomoći i njezin pozitivan primjer brojnim djevojkama koje imaju slična iskustva. Tim više joj je drago što je Težina ljepote dočekana s velikim nestrpljenjem. Mediji su svjesni problema anoreksije i već u vrijeme najave knjige autoricu su kontaktirali brojni novinari, kako bi doznali što više o knjizi bi mogla unijeti promjenu u shvaćanje anoreksije i liječenje poremećaja prehrane.

Sa zadnje strane:
Iskrena do bola, Neda Dropulić objavljuje svoja shvaćanja, zablude i razloge koji su je vodili do težine od četrdeset kilograma i natrag, od odbijanja hrane i života, do prihvaćanja sebe i osjećaja svojih najbližih. Perfekcionistička i umjetnička crta u jednoj osobi, težnja za ljepotom djevojaka sa fotografija i vapaj djeteta koje ne želi odrasti – suprotnosti koje su je razdirale jedno vrijeme bile su nepomirljive. Danas ih je svjesna i samouvjereno vodi svoj život. Za razliku od djevojaka koje su i dalje na odjelu za poremećaje hranjenja, gdje ih je upoznala. Jer ne mogu zatomiti svoju ranjivost.

Dajući razne perspektive svojoj borbi s anoreksijom, autorica može potaknuti i druge osobe oboljele od anoreksije da se poučene njezinim primjerom također bore na pravi način i izliječe od ove teške, ali, u znatnom postotku, izlječive bolesti.

doc. dr. Darko Marčinko, pročelnik Specijalističkog zavoda za poremećaje hranjenja i personologiju Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb

Uvjerena sam da je svaki naš pad stavljen na životni put da bude za rast i nama i ljudima oko nas i da bi bilo mnogo manje nevolje i boli i saderanih koljena, modre kože i modrih duša, da su ljudi spremniji progovoriti o vlastitim zabludama, lutanjima i pogrešnim procjenama.

Neda Dropulić

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Prijateljice (Le amiche)"edukativna projekcija filma
O autoru:
Antonioni, Michelangelo, tal. redatelj (Ferrara, 1912 - Rim, 2007). U rodnomu gradu sudjeluje u knjiž. kružocima Giorgija Bassanija, osniva kaz. trupu i piše film. kritike. Diplomiravši polit. ekonomiju na Sveučilištu u Bologni, 1939. dolazi u Rim, surađuje u časopisu Cinema, značajnom za oblikovanje poetike neorealizma, radi na Centro Sperimentale di Cinematografia i piše scenarije. U Francuskoj 1942. asistira M. Carnéu na Večernjim posjetiteljima, a po povratku objavljuje prvi tal. prikaz romana Stranac A. Camusa. Iako se prvi kratkometr. dok. filmovi Ljudi s rijeke Po (1943/1947) i G. Č./Gradska čistoća (1948), prikazom siromaštva i bijede uklapaju u neorealizam, strogom kompozicijom te pokretima kamere i ritmom prilagođenim prikazanome već najavljuju važne odlike Antonionijeva rada, što u potpunosti afirmira prvi igr. film Kronika jedne ljubavi (1950). Prividno žanrovski strukturiran zaplet filma sustavno se dedramatizira iznimno dugim kadrovima u kojima kamera kontinuirano prati složeno kretanje pojedinog lika, usredotočujući se na prikazivanje načina na koje on/a uspostavlja odnos s pozadinom, okolinom i drugim likovima. Omnibus Pobijeđeni (1952) tematizira transgresivne pokušaje tal., franc. i engl. mladeži da iznađu vlastiti identitet. Tematski smješten u svijet film. industrije, Dama bez kamelija (1953) uvodi važnu figuru elipse, pretvarajući samo protjecanje vremena u jednog od protagonista priče. Prijateljice (1955), prema romanu Cesarea Pavesea, kojemu je blizak postupkom prikaza unutrašnjih sukoba prizorima eksterijera, predstavlja nov stil zasnovan na kadru sekvenci i dugim kadrovima, a ne montaži, te uvodi ženski lik kao utjelovljenje osobite senzibilnosti i perceptivnosti. Od filma Krik, što ga je nakon neuspjeha u Italiji A. Astruc proglasio remek-djelom, privilegirano očište za analizu »bolesti osjećaja« zap. kulture postaje upravo protagonistica, koju u središnjoj tetralogiji Avantura, Noć, Pomrčina i Crvena pustinja maestralno tumači M. Vitti. Od potonjeg filma značajan čimbenik ispitivanja odnosa slike i zbilje postaje dinamička percepcija boje, dok daljnje razvijanje fikcionalizacije film. postupaka potpuno dokida konvencionalnu opoziciju forme i sadržaja, često rabeći apsurdne fabule. Tako → Povećanje, prema priči Julija Cortázara, dekonstruira otkrivanje stvarnosti »skrivene« iza snimke, Točka Zabriskie (1970), značajnije se oslanjajući na montažne postupke – osobito uspješno u trinaest puta ponovljenom završenom prizoru eksplozije vile te fantazmagoričnoj sekvenci vođenja ljubavi u pustinji – razvija problem odnosa pojedinačnog i masovnog u suvr. Americi, troipolsatni dok. film Chung Kuo. Kina (1972), snimljen na poziv kin. vlade, složenim međuodnosom naracije i prizora te uporabe teleobjektiva i zooma, istu temu istražuje u potpuno nepoznatu kontekstu, a Profesija: reporter autonomiju pogleda dovodi do krajnje konzekvence: dokidanja protagonista. Tajna dvorca Oberwald (1980), prema predlošku J. Cocteaua, snimljen televizijskim kamerama i montiran na konzoli, daljnji je eksperiment s psihološki funkcionalnom, a nenaturalističkom uporabom boje te dokaz vladanja tradic. dramaturgijom i složenim zapletom u antimimetičke svrhe. Autorefleksivna i kritička reinterpretacija tematskih sklopova tetralogije u suvr. kontekstu, Identifikacija žene (1982), izraženom upotrebom analepsi usredotočena je na odnos prošlosti i sadašnjosti protagonista, film. redatelja u potrazi za temom, partnericom i glumicom te razlaže složeni sustav pogleda koji tvore film. sliku pri čemu se radikalnim izjednačavanjem akcije i percepcije čin gledanja filma u potpunosti poistovjećuje s njegovom radnjom. Iako je 1985. doživio moždani udar, montira dok. materijal snimljen u Indiji 1977., Kumbha Mela (1989), a s W. Wendersom kao suredateljem snima omnibus S onu stranu oblaka, prema vlastitim pričama iz zbirke Ta kuglana na Tibru (1983). Antonionijev se opus, u cjelini obilježen teh. majstorstvom, trajnom inovativnošću i beskompromisnim modernizmom, posebno odlikuje briljantnom kompozicijom kadra i usmjerenošću na »bdijenje nad zbiljom« (R. Barthes), kontinuiranom reartikulacijom vizualne percepcije u potrazi za značenjem, pri čemu »razumijevanje trajno ostaje suspendirano, a smisao filma upravo i jest u suspenziji smisla« (A. Robbe-Grillet). Prema Antonioniju, »redateljev je problem uhvatiti stvarnost koja sazrijeva i koja se zbiva, i to kretanje dati kao novu percepciju.« Svoje zapise o filmu sabrao je pod naslovom Snimati filmove za mene znači živjeti (1994).

T. Brlek

Tekst preuzet s portala Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža

18:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Književna tribina "Dalmatinska rapsodija" u knjižnici Trstenik
Književna tribina pod nazivom "Dalmatinska rapsodija" čiji je pokretač UG HRAST-GUNJA bit će promovirana u petak, 10. listopada 2014. godine, s početkom u 18 sati, u knjižnici Trstenik, Papandopulova 25.
Cilj je tribine u sljedećih nekoliko godina, uz predstavljanje objavljenih knjiga autora iz Dalmacije, izgraditi mostove suradnje s autorima iz Europe i drugih država u okruženju te dati svoj doprinos u popularizaciji knjige u Dalmaciji, u Hrvatskoj.

Prvi urednici Tribine su Tea Vrsalović Mušura, autorica iz Splita te Ilija Matić, predsjednik UG HRAST iz Gunje, koji će u sljedećim mjesecima pokušati svesrdno realizirati stvaranje i ostvarenje pozitivnog književnog ozračja u Gradu Splitu i Dalmaciji.

U svom prvom nastupu u Splitu, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića – Knjižnici Trstenik 10. listopada 2014. s početkom u 18 sati na prvoj tribini "Dalmatinska rapsodija" predstavit će se tri autorice: Slavica Čizmić (Split) sa zbirkom pjesama Mirakul (Predstavljač: Ojdana Koharević, Split) Ljiljana Bedeniković (Zagreb) sa zbirkom pjesama Aleja razmišljanja (Predstavljač: Ilija Matić, Županja) i Nadica La Rosa (Danska) sa zbirkom pjesama Sa okusom soli (Predstavljač: ljiljana Bedeniković, Zagreb).
Voditeljica prve tribine je Tea Vrsalović Mušura iz Splita.
SUBOTA, 11. LISTOPADA 2014.

10:30 - 12:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
"Slike moje sreće", nove subotnje radionice Mirjane Popadić za djecu od 7 do 10 godina u knjižnici Trstenik
"Slike moje sreće", nove subotnje radionice Mirjane Popadić za djecu od 7 do 10 godina u knjižnici Trstenik.

Prva radionica započinje 11. listopada, od 10:30 do 12:00

Voditelj: Mirjana Popadić, učiteljica u mirovini
Draga djeco,
Volite li se
- igrati, zabavljati, maštati, slušati priče
- družiti, upoznavati druge i sebe, prijateljevati
- pokazivati sve što znate i što radite dobro
- učiti kako donositi dobre odluke, kako biti SRETAN …?

Ako je vaš odgovor potvrdan, dođite u subotu, 11. listopada 2014. u 10:30 u knjižnicu Trstenik (Papandopulova 25)!
Tada će početi novi ciklus radionica pod nazivom Slike moje sreće. Ovome ciklusu prethode ciklusi Želim biti bolji i Čarogna škrinjica koje je gđa. Popadić održavala na Dječjem odjelu naše Središnje knjižnice.
Ciklus će imati 10 radionica koje će se održavati tijekom škol. godine, svake druge subote, u trajanju od 90 minuta.

Raspored održavanja prvih 5 radionica:
11. listopada / 25. listopada / 8. studenog / 22. studenog / 6. prosinca, s početkom u 10:30
Prijavite se na telefon: 685 077
Dobro nam došli!
PONEDJELJAK, 13. LISTOPADA 2014.
18:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Novi ciklus besplatnih radionica i predavanja "Male tajne roditeljstva"
Male tajne roditeljstva - novi ciklus.
Počeo je novi ciklus radionica i predavanja u organizaciji Kluba trudnica i roditelja i GKMM-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih.
"Male tajne roditeljstva" namijenjene su roditeljima za jačanje roditeljskih sposobnosti u cilju odgajanja zdrave, sretne i emocionalno stabilne djece. Radionice i predavanja se održavaju na Odjelu za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2.

Ovaj ponedjeljak slušat ćemo predavanje odgajateljice Željane Vivodinac "Dijete i vrtić"

Informacije na telefon 021 376 721, mob. 091 44 00 220.
Predbilježba na broj: 021 685 020
Ulaz je slobodan.

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Program Talijanskog jezika u svijetu: "Prokulijanov govor u pohvalu Splita iz 1567. godine" predavanje prof. dr. Ljerke Šimunković
Udruga Dante Alighieri Split

Ljerka Šimunković - Kratka znanstvena biografija

Dr. sc. Ljerka Šimunković je prof. emerita Sveučilišta u Splitu. Polje znanstvenog interesa joj je povijest talijanskog jezika i talijanska dijalektologija, s posebnim osvrtom na istraživanje i vrednovanje nedostatno poznate hrvatske kulturne baštine pisane na talijanskom jeziku do 19. stoljeću u Dalmaciji, pretežito rukopisne, pa stoga teško dostupne znanstvenoj zajednici i široj javnosti.
Predavala je na dodiplomskim studijima talijanistike na Filozofskom fakultetu u Zadru, potom u Splitu, te na poslijediplomskim studijima lingvistike i povijesti na sveučilištima u Rijeci, Zadru i Pescari, a brojna pozvana predavanja održala je na sveučilištima u Hrvatskoj, Italiji, Francuskoj i Belgiji. Sudjelovala je s izlaganjima na šezdesetak međunarodnih znanstvenih skupova, objavila dvadeset znanstvenih monografija u Hrvatskoj i Italiji (samostalno ili sa suradnicima), te stotinjak znanstvenih i stručnih radova diljem Europe. Bila je među utemeljiteljima Odjela za humanističke znanosti (danas Filozofskog fakulteta) Sveučilišta u Splitu, zamjenik pročelnika Odjela, autor programa sveučilišnog dodiplomskog studija talijanistike u Splitu, voditelj Odsjeka za talijanski jezik i književnost, te utemeljitelj hrvatsko-talijanske kulturne udruge Dante Alighieri u Splitu.
Vodila je nekoliko uzastopnih znanstvenih projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta R. Hrvatske, bila je voditelj za Hrvatsku jednog međunarodnog IPA projekta, suradnik na nekim inozemnim projektima, te nominirani recenzent sveučilišnih programa talijanistike za nekoliko hrvatskih i inozemnih sveučilišta.
Član je više nacionalnih i inozemnih znanstvenih društava te član uredništva nekoliko znanstvenih publikacija u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Za svoj znanstveni i pedagoški rad kao i za zasluge na razvijanju hrvatsko-talijanskih odnosa u znanosti i kulturi dobila je nekoliko priznanja, među kojima i visoko odličje Ordine della Stella della solidarietà italiana s titulom Commendatore kojim ju je odlikovao predsjednik Republike Italije C. A. Ciampi 2004. godine.
Objavila je dvadeset znanstvenih knjiga (monografija), od toga dvije u Italiji, te oko stotinu i pedeset znanstvenih i stručnih radova u europskim i hrvatskim časopisima. Široko je citirana u zemlji i inozemstvu.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Krik (Il grido)" (1957) edukativna projekcija filma
Krik (Il grido, 1957), Italija/SAD, c/b, 116 min, Robert Alexander Production/ SpA Cinematografica
Režija: Michelangelo Antonioni
Scenarij: M. Antonioni, Elio Bartolini, Ennio De Concini
Direktor fotografije: Gianni Di Venanzo
Glazba: Giovanni Fusco
Uloge: Steve Cochran (Aldo), Mirna Girardi (Rosina), Alida Valli (Irma), Betsy Blair (Elvira), Dorian Gray (Virginia), Lynn Shaw (Andreina).

Kad se njegova višegodišnja ljubavnica Irma odbije udati za nj, mada joj je umro muž, mehaničar Aldo kreće s kćerkicom Rosinom na besciljan put dolinom Poa. Posjećuje bivšu zaručnicu Elviru, potom se zaposli na benzinskoj crpki udovice Virginije, a onda završi s prostitutkom Andreinom. Naposljetku se odluči vratiti kući.

Krik je film u kojemu je Antonioni dalje razradio motive reducirane emocionalne komunikacije i otuđenja iz svojih ranijih melodrama te postavio temelje središnjem dijelu opusa. Film sustavno odustaje od klasične naracije i dramaturgije, slijedeći besciljna protagonista na njegovu fizičkom i psih. putovanju potaknutom iracionalnim impulsom. Prikaz protagonistova unutarnjeg stanja, njegove dezorijentiranosti i dezintegriranosti, modernističke je strukture spora tempa te mu je stoga komplementaran. Fascinantno snimljen pusti ravničarski krajolik doline Poa (često u izmaglici) dojmljivo nadopunjuje i sugerira "opustošeno" i "zamagljeno" psihološko stanje otuđena protagonista, vizualno znakovito izgubljena u okolnom prostranstvu, dok povremena industrijska zdanja upućuju na dehumanizaciju suvremene civilizacije. Antonioni majstorski rabi duge kadrove snimljene uglavnom pokretnom kamerom (česte panorame i povremene vožnje) koji nerijetko završavaju efektnim otkrivanjem novog sadržaja kadra (zgrade, mosta), sugestivno gradeći ugođaj svijeta u kojemu je čovjek stranac. Aldovo putovanje neki su tumačili kao obrnutu Odiseju, s obzirom na to da on putuje od svoje ljubljene, a ne prema njoj, od uporišne točke vlastite egzistencije i film. strukture, a ne prema njoj.
Izniman po, za redatelja nekarakterističnom, protagonistu prihvatljivom za gledateljsku simpatiju, film izravno anticipira moderne, egzistencijalistički usmjerene filmove ceste.

D. Radić
Tekst preuzet s portala Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
UTORAK, 14. LISTOPADA 2014.
18:00, izložbeni prostor Središnje knjižnice, Slobode 2
Otvaranje skupne izložbe Likovne udruge Emanuel Vidović

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Program Talijanskog jezika u svijetu:
"Dario Fo - nobelovac društvenih zbivanja" predavanje Ive Perkušića
SRIJEDA, 15. LISTOPADA 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Noć (La notte)" (1970) edukativna projekcija filma
Noć (La notte, 1961), Italija/Francuska, c/b, 122 min, Nepi-Film/Silva-Film/Sofitedip
Režija: Michelangelo Antonioni
Scenarij: Tonino Guerra, Ennio Flaiano, M. Antonioni po Antonionijevoj priči
Direktor filma: Gianni Di Venanzo
Glazba: Giorgio Gaslini
Uloge: Jeanne Moreau (Lidia Pontano), Marcello Mastroianni (Giovanni Pontano), Monica Vitti (Valentina Gherardini), Bernhard Wicki (Tommaso), Maria Pia Luzi (pacijentica), Gitt Magrini (gospođa Gherardini), Vincenzo Corbella (Gherardini), Valentino Bompiani (Valentino Bompiani), Salvatore Quasimodo (nobelovac).

Dan i noć u životima uspješnog pisca Giovannija Pontona i njegove žene Lidije predočuju nerješiva proturječja njihovih međusobnih i vlastitih emotivnih i psiholoških frustracija, dvojbi i žudnji.
Kompozicijom kadrova, suodnosima linija, zvukova i materijala, prostornim i montažnim supostavljanjima te izmjenama perspektiva i rakursa, drugi dio Antonionijeve tetralogije oblikuje diskurs predočavanja "bolesti osjećaja" primjenom iskustava modernističkog slikarstva: "premda nije apstraktan, film nije ni o čemu posebno, nego je, poput suvremenih slika, samosvojan i apsolutan, sâma radnja a ne opis radnje" (Richard Gilman). Vizualno uklapanje likova u prostore u kojima se nalaze, pretežno čiste oblike urbane arhitekture, izjednačavanje njihovih psiholoških stanja s fizičkim položajem, ostvareno preciznim variranjem planova, posebice uporabom širokokutnog objektiva i kombinacije dubinske oštrine i krupnog plana u istom kadru, istodobno ističe i artificijelnost načina predočavanja i nužnost interpretativnog pridavanja značenja formalnim odnosima. Od uvodne sekvence, iznimno duge vožnje niz staklenu fasadu zgrade Pirelija, koja iz kranske vizure kamere odražava panoramu Milana, preko mnogih prizora određenih prozorima i ogledalima, stalna prisutnost staklenih površina ističe njihovo dvostruko svojstvo da odražavaju gledatelja ili propuštaju pogled. Dok je vremenski okvir strogo zadan i linearan, odnosi u prostoru podložni su stalnim mijenama: Valentina sama smišlja pravila igre dok je igra na crno-bijelim kvadratima poda, Lidia može proizvoljno promijeniti smjer svojega lutanja gradom, intelektualac poput Giovannija može obnašati razne društv. funkcije, uloge ljubavnika mogu preuzeti različite osobe, žičana igračka može poprimiti različite oblike, a iste riječi različita značenja. Fabularnim isticanjem verbalne komunikacije i obiljem dijaloga, film značenje iskaza prikazuje kao funkciju kontekstualnog razrješenja, dok ga vizualno neprestano dovodi u pitanje: složen prostorni i montažni ritam završne sekvence – ostvaren izmjenama polutotala, ekstremnih totala i drastičnih krupnih planova – ostaje interpretativno nerazrješiv. Film je na festivalu u Berlinu nagrađen Zlatnim medvjedom.

T. Brlek

Tekst preuzet s portala Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža

18:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Književni klub kroničnih knjigofila u knjižnici Trstenik: Ernest Hemingway
'Ne postoji neko pravilo kako se piše. Nekada pisanje nadolazi lako i savršeno, a nekada nalikuje bušenju stijene i raznošenju iste sa eksplozivom.'

Čovjek koji je čitavog života tražio avanture, pustolovine i nevolju, pisao je kao da kleše natpis u kamenu. Previše oprezno, promišljeno i pročišćeno. Ova dva nepomirljiva karaktera borila su se do smrti u koridi unutar Ernesta Hemingwaya. Bik je na kraju uginuo od iscrpljenosti, a matador je zauvijek napustio arenu. Hemingway je uvijek pisao ono što su odbori za dodjelu nagrada voljeli čitati, te je na kraju za dosljednost i vjernost nagrađen Nobelovom nagradom. Buntovnik, avanturista i otpadnik nikada nije prešao granicu dozvoljenog u svojim knjigama, a hrabrost kojom se toliko razmetao u javnosti nikad nije ulilo u svoju tintarnicu kako bi ostavio traga na napisanim stranicama. Možda ga je taj unutarnji razdor u konačnici i uništio, a puška naslonjena na glavu je samo bila sredstvo egzekucije.

Novinarskim stilom pisanja koji koristi u svojim pripovijetkama, Hemingway ogoljava priču do kosti. Osjetan je gotovo bolan proces biranja svake pojedine riječi, kao da se radi o nekom sramotnom priznanju, pa nam autor ne želi dati ni riječi više no što je potrebno. Usamljenost gotovo uvijek izbija iz njegovih djela i imamo osjećaj da je čitav Hemingwayev život bio očajnička borba protiv usamljenosti. Što je više bježao u tuđe ratove i druge države, što je više bio u konfliktu sa ljudima i sa samim sobom, tim više ga je samoća obavijala.

Posjetite Klub kroničnih knjigofila u knjižnici Trstenik u srijedu 15. listopada u 18 sati i ne pitajte za kim zvono zvoni.

'Jedina stvar koja može pokvariti dan su ljudi. Ljudi su uvijek bili ograničenje sreće osim jako malog broja koji su dobri kao samo proljeće'.

Voditelj je Dražen Šaškor, dipl. knjiž.

18:00, knjižnica Bol-Plokite, Tolstojeva 32
"Versi o jubavi", književna večer na splitskoj čakavici pjesnika Nađana Dumanića
"Versi o jubavi", književna večer na splitskoj čakavici pjesnika Nađana Dumanića.
Splitski pjesnik Nađan Dumanić poput arheologa duha svojim stihovima traga za izvorištima duše prapostojbine starih Splićana, starosjedilaca koji su savili ovo naše toplo mediteransko gnijezdo u kome ima mjesta i za stare i za nove "tiće".
ČETVRTAK, 16. LISTOPADA 2014.
18:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
"Majka biser" interaktivna bajka umjetnice, edukatorice i terapeutkinje Mejreme Reuter
"Majka biser" bajka je o moru i prijateljstvu koju piše, priča, pjeva, pleše, svira i igra Mejrema Reuter sa svima nazočnima.
Budi i ti dio priče, vidimo se na Odjelu za djecu i mlade Središnje knjižnice!

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Putopisna tribina "Tamo, tamo da putujem...". "Afrika III" gošća: Davorka Kitonić
Putopisna reportaža Afrika III

Teme:
1. Okawango Delta gdje sam boravila 40 dana u divljini (2013)
2. Park prirode Centralni Kalahari (2014)
3. Pleme San (Bushman) susret na kružnom putovanju 2012. od Cape Towna po zapadnoj obali do Angole poprijeko preko kontinenta pa po zapadnoj obali Afrike opet natrag u Cape Town.

19:00, izložbene vitrine Središnje knjižnice, Slobode 2
"Kućarin jubavi" izložba instalacija Marina Tudora
U četvrtak, 16. listopada u 19 sati u izložbenim vitrinama Središnje knjižnice, bit će otvorena izložba instalacija Marina Tudora.
Ovo je njegova druga izložba u prostorima Gradske knjižnice Marka Marulića.

"palindromoid – zagonetka nalik na palindrom, kod naših enigmata: obrtaljka, drugosmjerka.“

tako to piše u rječniku stranih riječi, a kod mene na dokumentima piše marin tudor. prvo mi je ime, a drugo prezime. ovo je moja izložba, koja je na jedan način drugosmjerka. ide naopako. na kraju izložbe će biti još ovih staklenih vitrina, popunjavat će se skulpturicama, koje su nastale s malo upaljača i puno plastičnih žličica za kavu. izložba je i zagonetka, jer ni sam još ne znam što će se sve pojaviti zadnjeg dana. kao što vidite, ima nekoliko slova, pokoja riječ, pa i rečenica od plastike. djelomično to ima veze s tim što je u tijeku mjesec hrvatske knjige, s ovogodišnjom temom - ljubav. prvo sam mislio raditi samo citate vzane za ljubav, ali mi je ta tema nekako....preširoka. na kraju krajeva, sve je ljubav. a citati ne moraju biti sastavljeni samo od slova, zar ne? zašto citat ne bi bio slika, motiv, sjećanje, trenutak - uglavnom, što god vam padne na pamet? pa da. znači imamo knjige, ljubav, žličice, sve to skupa malo promješajte i dobit ćete:

kućarin jubavi

a da bi ova zagonetka u staklenim vitrinama bila zanimljivija, pozivam i vas, dragi posjetitelji, ako imate neki citat, izreku, riječ, poslovicu, nešto ste čuli ili vidjeli, slobodno predložite. neću vam ništa obećati, ali možda baš tih nekoliko slova bude dio izložbe. možete čak i boju odabrati za slovo koje želite. i kao što uvijek govorim, ovaj hobi je jako jednostavan, treba vam samo malo mašte i strpljenja. ja znam da ću se time baviti dokle god bude ovih kućarina. u pripremi su i recepti za majice, razglednice, bedževe, crtane filmove i sve ono čega se još možete, ali i ne možete sjetiti...
PETAK, 17. LISTOPADA 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Vittorio De Sica "Vrt Finzi-Continijevih (Il Giardino dei Finzi-Contini)" (1970) edukativna projekcija filma
Vrt Finzi-Continijevih / Il Giardino dei Finzi-Contini
Režija: Vittorio De Sica, 1970, igrani, boja, 95 min.

Uloge: Dominique Sanda, Lino Capolicchio, Helmut Berger.
Scenarij: Cesare Zavattini, Vittorio Bonicelli, Ugo Pirro (scenarij na temelju novele Il Giardino dei Finzi-Contini Giorgia Bassania)
Fotografija: Ennio Guarnieri

Sadržaj: Priča filma prati staru, aristokratsku židovsku porodicu Finzi-Contini i njenu propast u doba Mussolinija i drugog svjetskog rata. Članovi porodice žive izolirano na svom imanju i ne prate odviše politička zbivanja. No, ta politička zbivanja uskoro će ih progutati... Snažan De Sicin film, temeljen na noveli Giorgia Bassania (koji je i sudjelovao u pisanju scenarija ali se kasnije povukao iz projekta). Film je osvojio nagradu Oscar kao najbolji strani film 1972. godine.

Tekst preuzet s portala http://www.filmski-programi.hr/film.php?id=227
PONEDJELJAK, 20. LISTOPADA 2014.
17:30, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Avantura (L'avventura)" (1960) edukativna projekcija filma
Avantura (Ľavventura, 1960), Italija/Francuska, c/b, 143 min, Cino del Duca/Produzioni Cinematografiche Europee/Société Cinématographique Lyre
Režija: Michelangelo Antonioni
Scenarij: M. Antonioni, Elio Bortolino, Tonino Guerra, prema Antonionijevoj priči
Direktor fotografije: Aldo Scavarda
Glazba: Giovanni Fusco
Uloge: Monica Vitti (Claudia), Gabriele Ferzetti (Sandro), Lea Massari (Ana), Dominique Blanchar (Giulia), Renzo Ricci (Anin otac), James Addams (Corrado), Dorothy De Poliolo (Gloria Perkins), Lelio Luttazzi (Raimondo), Angela Tommasi di Lampedusa (princeza).

Za krstarenja u arhipelagu Liparskog otočja, Ana nestane. Njezin ljubavnik Sandro i prijateljica Claudia bezuspješno je traže. Za potrage, oni postaju ljubavnici, no budućnost njihove veze nije ništa izvjesnija od razloga Anina nestanka.
Prvi film tetralogije, koju čine još Noć, Pomrčina, i Crvena pustinja, ujedno prvi Antonionijev film u sinemaskopu, Avantura je remek-djelo i klasični primjer modernističkoga filma. Fabula temeljena na odnosu Claudije i Sandra dedramatizirana je uporabom kadra sekvence bez premca u povijesti filma. Film. vrijeme potpuno je izjednačeno sa stvarnim vremenom pa trajanje svakoga prizora odgovara realnom trajanju bez obzira na montažne rezove. Inovativna uporaba dubinske oštrine u dugim kadrovima organski uklapa likove u okolinu u kojoj se zatječu, kompozicije su određene vertikalama i horizontalama briljantno koristeći dani prirodni ili arhitektonski okvir, pri čemu su ljudi obično premješteni iz središta, ne gledaju u kameru, niti jedni druge. Gotovo potpuna odsutnost subjektivnih kadrova, uz prevladavajuće totale, pojačava dojam objektivnog prikaza koji primjećuje, ali ne objašnjava, stavljajući ujedno odnose među likovima u istu razinu s prostornim odnosima unutar kojih se nalaze. Središnja svijest filma, premda ne i protagonistica, Claudia je često prikazana uokvirena prozorom, kao promatrač aktivnosti drugih likova, koje su ugl. povezane s frustriranim i iznevjerenim seksualnim, emocionalnim i kreativnim nastojanjima. Struktura potrage, koju je sam redatelj nazvao »izvrnutim krimićem,« smješta gledatelja – s obzirom na podatke o zbivanjima – na istu razinu s protagonistima, ali i sa samim film. pogledom: razlozi Anina nestanka, koji metonimijski predstavlja sve druge odnose među likovima i njihovom okolinom, svima su podjednako nedokučivi, dok je istodobno ta zagonetka jedino što i likove i gledatelje i film drži na okupu.

Film je na premijeri na festivalu u Cannesu publika izviždala, da bi dan poslije 35 kritičara i redatelja, među kojima Georges Sadoul i R. Rossellini, objavili pismo potpore Antonioniju, a filmu je potom dodijeljena posebna nagrada. Antonioni je 1983., na otoku na kojemu je snimana Avantura, snimio desetominutni dok. film Povratak na otok Lisca Bianca, koji uključuje trideset sekunda dijaloga iz filma, pojačavajući dojam odsutnosti razrješenja zagonetke pogleda.

T. Brlek

Tekst preuzet s portala Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Venecija" predavanje prof. Mate Kuvačića Ižepe
- Povijesni uspon i pad Mletačke republike
- Odnosi Venecije (Mletaka) i Dalmacije
- Znamenitosti grada te otoka Murano i Burano (dokumentirano sa 110 fotografija)
- Dani karnevala (dokumentirano sa 166 fotografija)

Dijelove izlaganja pratit će glazba Antonija Vivaldija.

18:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Novi ciklus besplatnih radionica i predavanja "Male tajne roditeljstva"
Male tajne roditeljstva - novi ciklus.
Počeo je novi ciklus radionica i predavanja u organizaciji Kluba trudnica i roditelja i GKMM-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih.
"Male tajne roditeljstva" namijenjene su roditeljima za jačanje roditeljskih sposobnosti u cilju odgajanja zdrave, sretne i emocionalno stabilne djece. Radionice i predavanja se održavaju na Odjelu za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2.

Ovaj ponedjeljak slušat ćemo predavanje dipl. učiteljice Dragane Pivčević "Domaća zadaća"

Informacije na telefon 021 376 721, mob. 091 44 00 220.
Predbilježba na broj: 021 685 020
Ulaz je slobodan.

UTORAK, 21. LISTOPADA 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Škoj u namin ne miruje" večer čakavske poezije autorice Katarine Makjanić
Voditelj večeri: Nikica Jurun
U glazbenom dijelu večeri nastupa ženska klapa Marjanske vile.
SRIJEDA, 22. LISTOPADA 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Pomrčina (L'eclisse)" (1962) edukativna projekcija filma
Pomrčina (Ľeclisse, 1962), Italija/Francuska, c/b, 125 min, Cineriz/Interopa Film/Paris Film
Režija: Michelangelo Antonioni
Scenarij: Tonino Guerra, Elio Bartolini, Ottiero Ottieri i M. Antonioni prema priči Antonionija i Guerre
Direktor fotografije: Gianni di Venanzo
Glazba: Giovanni Fusco, Mina
Uloge: Monica Vitti (Vittoria), Alain Delon (Piero), Francisco Rabal (Riccardo), Louis Seigner (Ercoli), Lilla Brignone (Vittorijina majka), Rossana Rory (Anita), Mirella Ricciardi (Marta), Cyrus Elias (pijanac).

Po raskidu veze s Riccardom, Vittoria pokušava uspostaviti fleksibilnije odnose u svojem životu, među ostalim i u vezi s mladim burzovnim mešetarom Pierom.
Bravurozna uvodna sekvenca supostavljanjem likova geometrijskim, arhit. i slikarskim oblicima sobe kao i prizorom u kojemu Vittoria slaže apstraktnu skulpturicu koja poprima nov izgled, prikazana kroz prazan okvir na stolu – uspostavlja interpretativno uokvirivanje i kontekstualno povezivanje kao središnji interes filma. Nastojanje da se pojavna zbilja uklopi ili presloži unutar okvira percepcije naglašeno je i suprotstavljanjem učinka vizualnog splošnjavanja predmetima izrazite zaobljenosti i volumena, poput stupova u zgradi burze, kao i kretanjem kamere koja neprestano nalazi decentrirane, apstraktne i nedokučive predmete provizorno uklopljene u kompoziciju, ističući pokretljivost i promjenjivost svakog uspostavljenog odnosa. Od veza s Riccardom i Pierom, preko izleta avionom u Veronu, igrokaza s afričkim kostimom u Martinu stanu i amplituda odnosa s majkom, do situacija kad se nalazi suočena s umj. predmetom koji pokušava razumjeti slijedeći njegove oblike, Vittoria tijekom čitavog filma na različite načine uspostavlja i raskida odnose, svjesna nemogućnosti dosezanja definitivnog rješenja i nužne provizornosti svakog izbora, što je stav posve prikladan njezinu poslu prevoditeljice. Opetovani prikaz likova dok gledaju slike, predmete, fotografije, prirodu ili jedni druge, te često supostavljanje ljudskih figura ogledalima, prozorima i staklenim površinama (u jednom se prizoru Vittoria i Pietro ljube kroz staklo) predočuje presudan utjecaj vizualne perspektive na psihol. tumačenje. Pretežita uporaba bližih i srednjih planova i polutotala te montažno fragmentiranje prizora u svrhu istraživanja mogućnosti preslagivanja elemenata u nove kompozicije, dostiže vrhunac u završnoj sedmominutnoj sekvenci sastavljenoj od 58 kadrova različitih pojedinosti prostora gdje su se nalazili Vittoria i Piero. Značenje prizora u rasponu od novinskog naslova o atomskoj prijetnji ili pješačkog prijelaza do iznimno krupnog plana oka nepoznatog prolaznika ili ulične lampe ovisno je isključivo o asocijativnom povezivanju s prethodno viđenim. Stoga ta sekvenca za Antonionija nije apstraktna: »Svi predmeti koje pokazujem imaju značenje. To je sedam minuta u kojima od pustolovine ostaju samo predmeti; grad, materijalni život, progutali su živa bića.« Uskraćujući prikaz ishoda spoja psihol. i fiz. mobilnosti – ostvarenog vrsnim izvedbama M. Vitti i A. Delona – film se zaustavlja na onom predočivom, prebacujući tumačenje na gledatelja. Film je u Cannesu nagrađen specijalnom nagradom (ex aequo).

T. Brlek

Tekst preuzet s portala Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža


18:00, knjižnica Bol-Plokite, Tolstojeva 32
Pjesnička večer "Utjeha poezije“" Damir Trogrlić – Was
Svojom poezijom predstavlja se pjesnik Damir Trogrlić - Was, član ULKU "Vlaho Bukovac". Stihove će govoriti Katarina Jakšić, glazbena pratnja je klapa "Ćakula", a moderator je Jagoda Kecman.

18:30, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Mama, začepljen mi je nos!" predavanje i predstavljanje edukativne brošure prof. dr. sc. Željke Roje
U srijedu, 22. listopada 2014. god. u 18:30 sati, u velikoj dvorani Gradske knjižnice, Slobode 2, održat će se promocija priručnika za roditelje "Mama, začepljen mi je nos" autorice prof. dr. sc. Željke Roje, a izdane u suradnji s farmaceutskom tvrtkom Salveo d.o.o.

Program događanja:
18:30 - 18:40
Martina Skukan, Salveo d.o.o: predstavljanje priručnika za roditelje „Mama, začepljen mi je nos“

18:40 - 19:10
Prof.dr.sc. Željka Roje: „Problem začepljenog nosa u djece“

19:10 – 19:30
Pitanja roditelja

19:30 – 20:00
Domjenak

Veselimo se Vašem dolasku!
Svi prisutni dobit će primjerak priručnika za roditelje „Mama, začepljen mi je nos“
ČETVRTAK, 23. LISTOPADA 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Kao da me rodilo ovo more" predstavljanje zbirke poezije Mejreme Reuter
PETAK, 24. LISTOPADA 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Crvena pustinja (Il deserto rosso)" (1964) edukativna projekcija filma
Crvena pustinja (Il deserto rosso, 1964), Italija/Francuska, boja, 120 min, Film Duemilla/Cinematografica Federiz/Francoriz
Režija: Michelangelo Antonioni
Scenarij: Tonino Guerra, M. Antonioni
Direktor fotografije: Carlo di Palma
Glazba: Giovanni Fusco, Vittorio Gelmetti
Uloge: Monica Vitti (Giuliana), Richard Harris (Corrado Zeller), Xenia Valderi (Linda), Carlo Chionetti (Ugo), Rita Renoir (Emilia), Giuliano Missirini (operater radioteleskopa), Lili Rheims (njegova žena), Aldo Grotti (Max).

Giuliana se nizom pokušaja obnavljanja ili uspostavljanja smislenih odnosa, supružničkih s Ugom, ljubavničkih s njegovim kolegom Corradom i majčinskih sa svojim sinom, nastoji ponovno uklopiti u društvo. Izvorni razlog njezine neprilagođenosti koji ju je bio naveo i na pokušaj samoubojstva nije, čini se, ni njoj samoj poznat.
Prvi Antonionijev film u koloru za svoj središnji interes i najvažniji element uzima upravo boju, no kako Antonioni smatra da je osnovna odlika boje njezina konstitutivna ovisnost o onome što je okružuje, jer zahvaljujući tome i nastaje, tako problem boje postaje problem prikazivanja uopće: »Ne postoji boja kao takva. To je uvijek odnos. Može se reći da je boja odnos između predmeta i psihol. stanja promatrača.« Boja je samo najizrazitiji primjer ne-esencijalističke prirode značenja, njegove tvorbe iz sklopa suodnosa, dok isto vrijedi i za rakurse, način uporabe fokusa, zvuka, montaže, ali i fokalizacije i simbolizma. U slučaju eksplicitno neurotične Giuliane, relevantnost problema uspostave odnosa s okolinom je očita, no sporedni su likovi također određeni neuspješnim uspostavljanjem međusobnih veza i odnosa osim u sasvim površnom smislu, kako sugerira nelagodno lascivan razgovor u kričavo crvenoj kolibici. U čitavu filmu samo je sekvenca Giulianine fantazije snimljena u prirodnim bojama (premda na lokaciji izabranoj upravo zbog svoje kolorističke iznimnosti), dok je inače izrazito naglašena artificijelnost kolorita, bilo zbog sintetičkih materijala, bilo zbog očite intervencije (sivo voće, bijelo cvijeće). Naglašena uporaba teleobjektiva i zuma rezultira gubitkom dubine, dok kadriranje predmetima oduzima funkcionalna određenja i apstrahira predočeno, pretvarajući prizore primarno u kombinacije odnosa linija i boja. Dok sama boja, osobito zbog dominantnih monokromatskih površina, reducira snimljenu trodimenzionalnost na dvije fotografske dimenzije, međusobni se odnosi boja razvijaju u vremenu, gradeći ritmičke nizove postupnim kolorističkim modulacijama koje odražavaju stanje svijesti protagonistice a istodobno povratnom spregom presudno djeluju na njega. Završni prizor, u kojemu se Giuliana u zelenom kaputu nalazi u oštrom kolorističkom kontrastu spram tvorničkog okruženja, kao i na početku filma, naglašava temeljnu nerazrješivost složene dinamike međuodnosa promatrača i predmeta, boje i predmeta, unutrašnjeg i vanjskog, misli i slike. Film je nagrađen Zlatnim lavom u Veneciji.

T. Brlek

Tekst preuzet s portala Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
PONEDJELJAK, 27. LISTOPADA 2014.
18:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Novi ciklus besplatnih radionica i predavanja "Male tajne roditeljstva"
"Male tajne roditeljstva" namijenjene su roditeljima za jačanje roditeljskih sposobnosti u cilju odgajanja zdrave, sretne i emocionalno stabilne djece. Radionice i predavanja se održavaju na Odjelu za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2.

Ovaj ponedjeljak slušat ćemo predavanje prof. psihologije Sandre Čanić "Mogu li roditeljstvo i karijera zajedno?"

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Večer sjećanja na Tonča Petrasova Marovića povodom 80. godišnjice rođenja
Gradska knjižnica Marka Marulića u suradnji s Maticom hrvatskom-ogranak Split organizira književnu večer i izložbu u čast poznatog splitskog pjesnika, dramatičara i kazališnog kritičara Tonča Petrasova Marovića u povodu 80. godišnjice rođenja.

O životu i radu Tonča Petrasova Marovića govorit će njegovi prijatelji i suradnici Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, Mirjana Maroević i Vlatko Perković, a u prigodnom programu sudjelovat će Dara Vukić, Trpimir Jurkić, Petra P. Kovačić i djeca splitskih osnovnih škola.
Tonči Petrasov Marović (Mravince, 29. listopada 1934. - Split, 22. travnja 1991.), hrvatski književnik, pisao je poeziju, kratke priče, drame, kritike, te bio urednikom u splitskom Logosu i Mogućnostima.
Djelovao je u razdoblju "krugovaša" i "razlogovaca" ali nije pripadao nijednoj književnoj grupaciji; kao pjesnik i prozaik je raznovrstan i samosvojan.
Marović je završio klasičnu gimnaziju i Pedagošku akademiju u Splitu, a radio je kao urednik u RTV centru Split.
Petras je nadimak književnikovog djeda Petra, čiju je izvedenicu Petrasov, književnik stavio u svoje ime i prezime. Marović je prvi hrvatski pjesnik koji je objavio haiku pjesme (1961. godine u književnom časopisu Mogućnosti tiskano mu je 13 haiku pjesama ).
Iza sebe je ostavio brojne radove, od kojih je jedan dio razasut po časopisima.

izložbene vitrine Središnje knjižnice, Slobode 2
"Sjećanje na Tonča Petrasova Marovića" izložba rukopisa, fotografija, slika i predmeta iz ostavštine Tonča P. Marovića

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Povećanje (Blow-up)" (1966) edukativna projekcija filma
Povećanje (Blowup, 1966), Vel. Britanija, boja, 111 min, Bridge Films
Redatelj: Michelangelo Antonioni
Scenarij: Tonino Guerra i M. Antonioni prema priči Julija Cortázara
Dijalozi: Edward Bond
Direktor filma: Carlo di Palma
Glazba: Herbie Hancock, Yardbirds
Uloge: David Hemmings (fotograf), Vanessa Redgrave (žena u parku), Peter Bowles (Ron), Sarah Miles (Patricia), Veruschka von Lehndorff (Veruschka), Jane Birkin (plavuša), Gillian Hills (brineta), John Castle (Bill).

Uspješni londonski fotograf slučajno u parku snimi niz fotografija nejasnih aktivnosti mlađe žene i starijeg muškarca, iz kojih u svojem studiju, povećavajući i povezujući ih u logičan slijed, nastoji konstruirati pripovijest, koja, čini se, otkriva umorstvo. Potraga za činjeničnom ovjerom narativnog tumačenja viđenog pokazuje se, međutim, ovisnom o sklopu interpretativnih konvencija.

Opetovanim dovođenjem u pitanje prostornih i uzročnih odnosa, te stalnim mijenjanjem značenja prikazanog izmjenom kontekstualnog okvira, središnji interes filma oblikuje se kao dijalektika mimetičkog i dijegetičkog. Naglašena dubinska perspektiva upućuje na ključnu problematiku odnosa likova i njihove okoline, pokazujući nastojanje fotografa da dvodimenzionalnosti svojega medija prida »dublje« značenje. Ostvarenje takve težnje nužno uključuje niz oblikovnih postupaka, poput raskadriravanja i povećavanja snimki, no približavanje značenju pojedinosti iz zbilje tehn. sredstvima neizbježno dovodi do rasta interferencije medija i prikazane stvarnosti, koja se pretvara u sklop apstraktnih formalnih odnosa. Dokidanjem antiteze slike i zbilje, opreka oblik/sadržaj također postaje neodrživom, prokazujući objektivan prikaz činjeničnog stanja kao provizorno subjektivno tumačenje i navodeći na autorefleksivno ispitivanje subjektivnosti pogleda. Nejasno zbivanje u trodimenzionalnom i višebojnom prostoru parka uklapanjem u raskadriranu i montiranu pripovijest povećanih dvodimenzionalnih i crno-bijelih snimaka, koje mijenjanjem prostornih odnosa uspostavljaju nove uzročne veze, dobiva značenje izravno ovisno o interpretativnom okviru koji može uspostaviti jedino promatrač. Poput nevidljive teniske loptice na kraju filma, čije kretanje određuju prostorni odnosi uspostavljeni pokretima igrača, zbilja se može pojaviti samo slijedom semiotičke analize, kao provizorno tumačenje koje je uvijek opet podložno daljnjem tumačenju. Potraga za konačnim značenjem, kao što tvrdi Antonioni, može se samo prekinuti, ne i dovršiti: »Zbilja nam izmiče, neprestano se mijenja. Kad mislimo da smo je dohvatili, situacija je već drukčija. Uvijek sumnjam u ono što vidim, što mi slika pokazuje, jer ‘zamišljam’ ono što je iza nje; a ono što je iza slike nepoznato je. Fotograf u Povećanju, koji nije filozof, želi jasnije vidjeti. No, kad previše poveća sliku, predmet se razlaže i nestaje. U jednom trenutku, dakle, on dohvaća zbilju, no odmah zatim ona nestaje.« Film je u Cannesu 1967. nagrađen Grand Prixom.

T. Brlek

Tekst preuzet s portala Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
UTORAK, 28. LISTOPADA 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Večer poezije Ljiljane Crnić
Ljiljana Crnić rođena je 1954.u Splitu. Danas živi i stvara u Beogradu.
Piše poeziju i prozu. Radove objavljuje od 2009. u zbornicima, almanasima i antologijama.

Objavljene knjige:
-"Nikom neću reći tko si" Knjiga poezije (2011), SKOR -Beograd;
-“Mašo, me toga tare" (Previše me toga tišti), (2O12) Knjiga poezije, ARTE-Beograd;
-“Škrinja mojih tajni" 2013, ARTE, Beograd; KULTura sNOVA;
- “Ovo ti još nitko nije rekao" Rakovica, (2014)
-“Ljubav pjesmom živim”, (2012) zbirka poezije sa još devet autora iz Hrvatske,KULTura sNOVA; Zagreb,
-" O postanku i darovima “, kvARTEt” ( 2014) umjetničke grupe ARTE, zajedno sa još tri autora iz Srbije i Mađarske
- PAŠKA ČIPKA I PRILIKA, Zbornik radova 10 autora iz Hrvatske, Srbije i SAD, sa prve književne kolonije na otoku Pagu 2013.

Pjesme su joj prevođene na slovenski, češki, makedonski, engleski, talijanski i njemački. Učesnica je mnogih međunarodnih festivala i književnih susreta i književnih kolonija i dobitnica brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu. Piše isključivo na materinjem jeziku i dijalektu (hrvatski i dalmatinski).
SRIJEDA, 29. LISTOPADA 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Večer sjećanja u spomen na Ivu Andrića
Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod" Split u povodu 122. godišnjice rođenja velikog književnika organizira Večer sjećanja u spomen na Ivu Andrića.
Sudjeluju: dr. sc. Nebojša Lujanović i dipl. ing. Boško Vitas. U okviru programa bit će prikazani video materijali iz života i rada Ive Andrića.

19:00, izložbeni prostor 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
"Inscapes - unutarnji krajolici 2010. - 2012.", izložba radova Mirjane Marović
O autorici:
Mirjana Marović rođena je 1967. godine u Splitu. Diplomirala je na Nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1993. godine. Bila je stipendistica muzeja Peggy Guggenheim Collection u Veneciji 1996. godine. Magistrirala je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Živi i radi u Splitu i Zagrebu.
Tel.: + 385 (0)98 912 1005
e-mail: mirjana.marovic@gmail.com

Slikarski put Mirjane Marović imao je nekoliko razmeđa, ali se uglavnom držao autonomije izraza i težnje za zgusnutošću. U jednoj je fazi površinu komponirala na način starih podova i zidova, postižući strukturalne poveznice i dah patine vremena, a u drugom se pak razdoblju prepuštala slobodnoj, asocijativnoj kombinatorici s određenim materičkim efektima. Na najnovijoj izložbi namjerava pokazati radove u tehnici akrilika na kartonu, nastale tokom čitavoga desetljeća, no pretežno posljednjih dviju godina.
Može se zaključiti kako nastavlja na iskustvima nesputanog, slobodnog „života oblika“, kako svoje kadrove ispunja asocijativnim tokovima nefigurativnog, nemimetičkog tipa. Stoga je izložbu i naslovila „Inscapes“ / Nutarnja viđenja – za razliku od antipodnih Landscapes – izvanjskih krajolika/. Doista, bez podsjećanja na predmetnost ili biomorfnost, oblici izlaze iz podsvijesti ili automatizma geste, kao prenositelji energije koja ih je potaknula i izazvala. Nanosi pigmenta, mrlje i gvalje, linearni obrisi i kromatske partije tvore dinamične cjeline, često izazovne kontrastnosti ili amorfnih reljefnih sugestija.
Nije neobično što su formati slika pretežno minijaturni, čak je kod većine kadrova korišten isključivo središnji dio, dok je rubni pojas poslužio kao koloristička pratnja ili prostor jeke. Naime, nutarnja viđenja nužno teže usredištenju, pa je još logičnije što su mnoga djela s kružnom, cikličkom jezgrom, koja virovito usisava ili ekspandira oblikovne silnice. Koliko god dimenzije i intencije izložbe bile komorne, intimističke, nema dvojbe da slike predstavljaju nov korak u rastu i razvoju autorice, slikarice Mirjane Marović.

Akademik dr.sc. Tonko Maroević


Samostalne izložbe:
1998, Split,      Salon Galić
1999, Zadar,      Galerija Kapetanova kula
1999, Rab,      Knežev dvor
2010, Split,      Podrumi Dioklecijanove palače
2011, Zagreb,      Galerija Ruža
2012, Split,      Muzej grada Splita
2014, Split,      Gradska knjižnica Marka Marulića

Skupne izložbe:
1990, Zagreb,      Galerija Vladimir Nazor, apsolventi ALU
1990, Zagreb,      22. Salon mladih
1990, Zagreb,      Galerija Gradec, “Rat u Hrvatskoj”
1992, Zagreb,      Galerija DUH, “Tinu u čast”, sedam autora
1992, Split,      5. Biennale malog formata
1993, Zagreb,      Galerija Spektar, četiri autorice
1995, Split,      6. Biennale malog formata
1998, Bol,      Dvor Koločevog mira
1999, Split,      Podrumi Dioklecijanove palače, Izložba slika i skulptura malog formata
1999, Zadar,      Galerija Kapetanova kula, HADLU Zadar i gosti
1999, Rijeka,      Galerija “Filodramatika”, Izložba slika i skulptura malog formata
1999, Pula,      Galerija “Forum”, Izložba slika i skulptura malog formata

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Zabriskie Point" (1970) edukativna projekcija filma

18:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Književni klub kroničnih knjigofila u knjižnici Trstenik: H. P. Lovecraft
'Što u biti znamo o svijetu i svemiru oko nas? Naših mogućnosti primanja utisaka ima apsurdno malo, a naše je poimanje objekata koji nas okružuju beskrajno usko. Poimamo stvari samo onako kako smo konstruirani da ih poimamo, te ne možemo dobiti uvid u njihovu apsolutnu narav.'

Cthulhu Mythos je opak kutak svemira u kojem obitavaju drevna multidimenzionalna božanstva, starija od vremena samoga i koja rade nezamislive probleme svakome tko se samo usudi živjeti u njihovom prisustvu. H.P.Lovecraft je većinu svoga vremena provodio u noćnim morama oživotvorujući užase iz istih i smještajući ih u krilo ljubomornih drevnih bogova iz vlastite mašte. I poslije Lovecraftove smrti isti bogovi su nastavili sijati užase nesmanjenom žestinom, najviše zahvaljujući piscima koji su svoje pisaće mašine ugodili na lovecraftijansku valnu dužinu.

Vlada nekakav opći konsenzus kako znanja nikada nije dosta. Lovecraft je bio drugačijeg mišljenja. Junaci njegovih djela često su željeli zakoračiti u onostrano i trpali su u sebe velike količine zabranjenih znanja koje nisu mogli probaviti, što ih je na kraju i rastrgalo. Lovecraft je zaslužan i za stvaranje mita o magijskom priručniku Necronomicon, čiji je navodni autor bio Arapin Abdul Alhazred koji je živio u osmom stoljeću. Mnogi su smatrali da knjiga Necronomicon, kod koje već i čitanje napisanog teksta vodi nepovratno u ludilo, uistinu postoji. U pitanju je bio samo plod Lovecraftove prebukirane mašte, koji je kasnije iznjedrio mnoga izdanja knjiga naslovljenih upravo Necronomicon.

Posjetite knjižnicu Trstenik u srijedu, 29. lsitopada u 18 sati i kušajte malo nerazrijeđene jeze iz pecare užasa H. P. Lovecrafta.

'Najstarija i i najsnažnija ljudska emocija je strah, a najstariji i najsnažniji strah je strah od nepoznatog.'

Voditelj je Dražen Šaškor, dipl.knjiž.
ČETVRTAK, 30. LISTOPADA 2014.
09:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Program edukacije o pravu na pristup informacijama
Program edukacije o pravu na pristup informacijama, u organizaciji Ureda državne uprave SDŽ.
Predavač: Hrvoje Vindakijević, dipl. iur., savjetnik u Uredu povjerenika za informiranje

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Predstavljanje Antologije Facebook poezije u izdanju Kluba KULTura sNOVA
Prva u svijetu Antologija Facebook pjesnika, iznjedrena od ideje do realizacije u KULTuri sNOVA - Zagreb, pod palicom Zdravka Odorčića, ukoričila je na 284 stranice djela 248 pjesnika sa svih strana svijeta, od zemlje domaćina Hrvatske, do Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Italije, Iraka, Egipta, Francuske, Njemačke, Švicarske, Danske, Austrije, Nizozemske, Luxemburga, Kanade i USA.
U samoj zbirci zastupljen je i velik broj pjesnika sa sunčanog Jadrana, ispred KULTure sNOVA - Zagreb, Dalmatinska podružnica, KULTURNI KRUG SPLIT.

18:00, knjižnica Ravne njive, Hercegovačka 40
"Očekivanja" predavanje Ines Ivanovski u knjižnici Ravne njive
Sve vas koji volite raditi na sebi, na partnerskom odnosu, na odnosu sa svojom djecom, svojim bližnjima ili općenito na odnosu sa svojim životom, pozivamo na predavanje "Očekivanja".
Ovu univerzalnu zanimljivu temu iz kuta Teorije izbora voditi će učiteljica (praktikum supervizor) gospođa Ines Ivanovski.
Što su to očekivanja? Zamisli u našoj glavi kako stvari trebaju izgledati u našem, ali i u tuđim životima. Naaaaročito u životima naše djece... ali, da li život uistinu slijedi naša očekivanja?
Dobrodošli u knjižnicu Ravne njive u četvrtak, 30. listopada u 18 sati!

18:30, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Prvo književno druženje Čitateljske grupe mladih Snaga riječi
Ima li riječ danas snagu?
Pozivamo sve mlade da se uključe u prvo književno druženje Čitateljskog kluba Snaga riječi.
Pričat ćemo o tome što mladima danas znači riječ, ona pisana i ona izgovorena. Kakve riječi, na koji način napisane, vole? Što za njih znači književnost? Čitaju li? U kakvim djelima oni pronalaze snagu...

19:00, knjižnica Bol-Plokite, Tolstojeva 32
"Ljubav: vječita tema književnosti" u knjižnici Bol-Plokite
Temom ljubavi bavili su se kroz povijest svi mislioci i umjetnici. Njezina univerzalnost je ne nešto što je neosporno i što je imanentno ljudskoj vrsti. Još od antičkih vremena ljubav je okupirala i intrigirala ljudsku misao. Razlog za takav interes je u njezinoj snazi i moći da mijenja svijet.
Ne postoji gotovo ni jedno književno i umjetničko djelo koje nije na neki način vezano za ljubav.
Sama potreba za pisanjem potreba je da sebe damo drugome ili drugima i u svojoj osnovi sam je čin stvaranja ljubav, ali i želja za ljubavlju.
PETAK, 31. LISTOPADA 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Michelangelo Antonioni "Zanimanje: reporter" (1975) edukativna projekcija filma
Zanimanje: reporter (Professione: reporter, 1975), Francuska/Italija/Španjolska/SAD, boja, 124 min, MGM/CIPI Cinematografica/Compagnia Cinematografica Champion/Les Films Concordia
Redatelj: Michelangelo Antonioni
Scenarij: Mark Peploe, Peter Wollen, M. Antonioni
Direktor fotografije: Luciano Tovoli
Glazba: Ivan Vandor
Uloge: Jack Nicholson (David Locke), Maria Schneider (djevojka), Jenny Runacre (Rachel Locke), Ian Hendry (Knight), Ambroise Bia (Achebe), José María Caffarel (čuvar hotela), Steven Berkoff (Stephen).

Nastojeći se osloboditi prošlosti i frustracija zbog nemogućnosti izravnog dohvaćanja zbilje, engl. reporter na zadatku u Čadu, David Locke, preuzima identitet trgovca oružjem po imenu Robertson, koji je umro u susjednoj hotelskoj sobi, no spoznaje da je konačna zamjena stega konvencija, kauzalnosti i vremena moguća samo u smrti.

Uspostavljajući neovisnost kamere o liku već uvodnom sekvencom, koja neočekivanim izmjenama točke gledišta te naglašavanjem ovisnosti pripovjednoga kontinuiteta, a i prostornih odnosa, o interpretativnom okviru, film se oblikuje spregom predočene fikcije i medija njezina izražavanja. Suprotstavljajući pretpostavljenu puninu stvarnosti ustaljenim mogućnostima bilježenja i tumačenja aspekata zbilje, kakvi su intervjui s polit. vođom i lokalnim vračem, snimke izvršenja strijeljanja te magnetofonske snimke razgovora s Robertsonom, Locke pokušava ostvariti empirističku koncepciju identiteta, na koju upućuje njegovo ime, te poništiti razliku promatrača i predmeta promatranja. Razrađene kompozicije, složeni montažni prijelazi i pokreti kamere te izmjene rakursa, osvjetljenja i uporabe zvuka u sekvencama koje prikazuju Lockea supostavljeni su prizorima s njegovom ženom Rachel, snimljenima tehnikom filma istine, u kojima je kamera pretežno statična, zvuk nejasan, a osvjetljenje neujednačeno, kao i na Lockeovu vlastitom reporterskom materijalu: naglašeno konstruirana "zbilja" uokviruje dokumentarističke prikaze stvarnosti, uobličene pravilima tv reportaže. Svaki se identitet, kako osobni, tako i znakovni, pokazuje kao funkcija pamćenja, dok se istodobno samo pamćenje pokazuje ovisnim o reprezentacijskim i interpretacijskim mehanizmima uspostave identiteta.
Pažljivom zamjenom fotografija u putovnici, Locke može postati Robertson, no oslobođenje od vlastite sudbine moguće je samo prisvajanjem drugačije prošlosti i s njom povezane budućnosti; intenzivan kolorit pustinje u kojemu su bijele, sive, oker i plave površine jasno razdvojene može se samo zamijeniti prigušenim smeđim i sivim tonovima gradskog pejsaža – kao što je potpuna negacija identiteta moguća samo u smrti, boja se može dokinuti samo crnim ekranom kraja filma. Sustavnim odvajanjem pogleda kamere od vizure protagonista te prostornim i vremenskim dislokacijama, sižejno oblikovanje neprestano podriva predstavljačke i pripovjedne konvencije kojima se služi.
U pretposljednjoj sekvenci filma, sedmominutnoj neprekinutoj vožnji u kojoj kamera napušta protagonista te izlazeći iz hotelske sobe prolazi kroz rešetke na prozoru, kruži trgom i zatim se vraća da bi na krevetu našla tijelo mrtva Lockea, koji je u elipsi ubijen kao Robertson, pogled kamere postiže potpunu neovisnost o fabularnim i reprezentacijskim očekivanjima; po S. Chatmanu "narativni diskontinuitet predočen je filmskim kontinuitetom."

T. Brlek

Tekst preuzet s portala Filmskog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža

19:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Obilježavanje 270. godišnjice rođenja Julija Bajamontija (u organizaciji V. gimnazije "Vladimir Nazor" Split)
 

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.
 
 
 
 
 
Vrh stranice