pretraži samo gkmm.hr
    
     
 
 
   
 
   
PROGRAM DOGAĐANJA U GKMM - STUDENI 2014.
ARHIV DOGAĐANJA U GKMM

PONEDJELJAK, 3. STUDENOG 2014.
18:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus predavanje i radionica "Male tajne roditeljstva". "Znakovni jezik za bebe", predavanje psihologinje Maje Pivčević, instruktorice znakovnog jezika za bebe
Predavanje psihologinje Maje Pivčević „Znakovni jezik za bebe“
U sklopu besplatnog ciklusa predavanja „Male tajne roditeljstva“ upoznajte se s nastankom Baby Signs® pokreta i istraživanjem na kojemu se temelji program o prednostima korištenja Znakovnog jezika za bebe. Predavačica je psihologinja Maja Pivčević, instruktorica znakovnog jezika za bebe.

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
„Sličice iz starog Splita“, predstavljanje brošura Miljenka Vujanovića Meje „Kad bijah dijete...“ i „Susjedi moga djetinjstva“

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Građanin Kane / Citizen Kane" (1941), edukativna projekcija filma
Građanin Kane (Citizen Kane, 1941), SAD, c/b, 119min, RKO Radio
Redatelj: Orson Welles
Scenarij: O. Welles, Herman J. Mankiewicz
Direktor fotografije: Gregg Toland
Glazba: Bernard Herrmann
Scenografija: Van Nest Polglase, Perry Ferguson
Montaža: Robert Wise
Uloge: O. Welles (Charles Foster Kane), Joseph Cotten (Jedediah Leland), Agnes Moorehead (Kaneova majka), Everett Sloane (Bernstein), George Colouris (Thatcher), Ruth Warrick (Emily), Dorothy Comingore (Susan), Ray Collins (Gettys), William Alland (Thompson), Paul Stewart (Raymond), Harry Shannon (Kaneov otac), Buddy Swan (Kane kao dječak)

Novinski magnat Kane, jedan od najmoćnijih ljudi SAD-a, koji je skoro postao i predsjednik, umirući izgovara riječ "pupoljak". Redakcija filmskih novosti, nezadovoljna stereotipnom reportažom koja se sastoji isključivo od općepoznatih činjenica o Kaneu, odlučuje otkriti što bi mogla značiti ta riječ. Novinar Thompson stoga intervjuira one koji su najbolje poznavali Kanea – njegova skrbnika Thatchera, drugu suprugu Susan, koju je Kane bezuspješno pokušao učiniti opernom zvijezdom, najboljeg prijatelja Lelanda, direktora Kaneovih dnevnih novina Inquirer Bernsteina te butlera Raymonda. Saznaje brojne događaje iz Kaneova osobnog i političkog života, no tajna pupoljka ostaje nerazjašnjena.

Prvi dugometražni film Orsona Wellesa, od 1962. do 2002. u anketama britanskog časopisa Sight and Sound svakih deset godina biran je za najbolji film svih vremena. Povjesničari izdvajaju mnogobrojne inovativne elemente: složenu narativnu strukturu (zbivanja vezana za glavni lik prikazuju se iz više perspektiva, što se dovodi u vezu s Wellesovom fascinacijom romanom Srce tame Josepha Conrada), uporabu zvuka koja nije isključivo realistički motivirana, nego i artistički, a često i sinestezijski te je zasnovana i na neuobičajenim elipsama kojima se izvode vremenski i montažni prijelazi, potom uporabu širokokutnih objektiva kojima se postiže dubinska oštrina u funkciji dramatiziranja prizora, posebice odnosa među likovima. Uz te značajke, zbog kojih se film smatra pretečom modernističkog stila, kritika je isticala povišenu, ali skladnu retoričnost režijskog postupka koja je u suprotnosti s klas. amer. prosedeom tzv. nevidljive režije: iznimnu glum. ekspresivnost, osebujne, smione rakurse, ekspresionističku fotografiju, partituru B. Herrmanna – stilsko bogatstvo zbog kojega franc. kritika takav stil naziva baroknim. Umnogome vrhunski primjer podžanra "americane", film je bio podosta originalan i tematski – raščlanio je ulogu medija u javnom životu, prožimanje intimnog života i politike, mentalitet vrhova društvene moći. Komercijalno slabo uspješan, u američke kritike uglavnom prihvaćen aklamacijom, film je bio nominiran za devet Oscara (nagrađen je samo scenarij), no njegovo puno značenje i vrijednost otkrivaju se tek poslije, potkraj 1950-ih, odnosno u vrijeme pojave tzv. autorske kritike, iako su se javljala i povremena osporavanja, npr. da je film puko "preslikavanje" života novinskog magnata W. R. Hearsta ili da su u stvaranju filma bili presudni tekst H. J. Mankiewicza i snimateljske intervencije G. Tolanda (P. Kael). Mnogi glumci duguju filmu svoje uspješne karijere (J. Cotten), ugl. film. debitanti iz Wellesove njujorške kaz. skupine Mercury Theatre, a filmom počinje i briljantna karijera skladatelja B. Herrmanna.

A. Peterlić

Tekst preuzet s portala Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža

19:00, knjižnica Bol-Plokite, Tolstojeva 32
Izložba "Ljubavna poezija A. G. Matoša"
Antun Gustav Matoš poezijom se kontinuirano počeo baviti relativno kasno, tek oko 1906. godine. Njegovih osamdesetak pjesama u zbirci su prvi puta tiskane tek 1923. godine. Matoševu poeziju odlikuje savršena forma soneta, muzikalnost stiha, osjećaj za sinesteziju, profinjen ritam i izmjena govorne i pjevne intonacije. U ljubavnoj poeziji čest je motiv smrti, osjećaj prolaznosti, sumnje i boli što je posljedica sukoba između sna i stvarnosti.

"I prije nego li se uputimo u konkretnije naznake njegova lirskog opusa ustvrdit ćemo odlučno da je njegovo djelo i milozvučno i gromoglasno i mnogoznačno i neprolazno."

Tonko Maroević
UTORAK, 4. STUDENOG 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Predstavljanje knjige Zorana Poleksića "Od mora i kamena godine", u organizaciji Ekološkog društva "Picigin Bačvice"
Nastavljajući suradnju sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, Ekološko društvo "Picigin Bačvice" predstavlja knjigu Zorana Poleksića, "Od mora i kamena godine". Nakon što je u ljeto 2102, u Kući slave splitskog sporta, predstavio monografiju Mate, posvećenu legendarnom boksaču Mati Parlovu, poznati crnogorski spisatelj i sportski funkcioner Zoran Poleksić, promovirati će u Gradskoj knjžnici Marka Marulića, novu, 15. po redu knjigu pod nazivom "Od mora i kamena godine".
Djelo je pisano u formi autobiografskog romana u kojem prevladavaju sportski sadržaji, ali su evidentni detalji vezani za kulturu i turizam. Fokus priče su obala Jadrana i drevne građevine koje se nad njom uzdižu, kao posebne inspiracije autora (Split, Pula, Ston, Budva, Kotor, Ulcinj...). Poleksićev roman "Od mora i kamena godine" izašao je iz tiska sredinom rujna 2014,a nedavno je promoviran u Tivtu, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
U ovom autobiografskom romanu Poleksića vidimo u jednom novom svjetlu, kao čovjeka beskrajno zaljubljenog u Mediteran, koji priča o ljudima i događajima otkrivajući svoje najskrivenije osjećaje i intimu...

Knjigu će predstaviti dr. Stjepan Jukić-Peladić, Deni Lušić, dvostruki zlatni olimpijac u vaterpolu i autor Zoran Poleksić. U zabavnom dijelu programa sudjeluju klapa "Rebatajica“, žensko pjevačko društvo "Marjan" i muška klapa "Filip Dević".

O autoru:
Zoran Poleksić rođen je 1972. godine u Podgorici. Završio je Pravni fakultet, Višu školu za borilačke sportove te Postdiplomske studije menađmenta u sportu i turizmu. Autor je 15 knjiga i publikacija s temama iz sporta, sportske psihologije, sportskog turizma i ekonomskog regionalnog razvoja.
SRIJEDA, 5. STUDENOG 2014.
18:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Druženje djece iz DV "Ružmarin" s Mirjanom Nazor, psihologinjom
"U današnje vrijeme često se žalimo da smo zapustili odgoj, pa čak i zaboravili što znači odgajati djecu. A to je zapravo tako jednostavno. Potrebno je vlastitim primjerom djetetu pokazati što smatramo važnim u životu. Velike riječi, povišeni ton, možda čak i prijetnje, neće puno pomoći. Mogu čak i odmoći. Ali šetnja s roditeljima, zajednički izlet ili igra prožeta smirenim i nenametljivim razgovorom pomoći će djetetu da doživi ljepotu i toplinu zajedništva i vrijednost međusobnog poštovanja.
Ma koliko voljeli svoju djecu i ma koliko novca imali, nemojmo ljubav iskazivati samo poklonima. Svi znamo da je od bilo kojeg materijalnog dara vrednije vrijeme koje s djecom provedemo. Ali ponekad nam je lakše i jednostavnije samo dati poklon.
Kada bismo malo češće utiskivali u duše svoje djece i svojih đaka pečate plemenitosti, altruizma, dobrote i tolerancije, vjerujem da bismo živjeli u pitomijem, privlačnijem i ljepšem svijetu."

(ulomak iz knjige Mirjane Nazor, Male priče 3)

Na tragu ovih misli psihologinje Mirjane Nazor, u Mjesecu knjige družit ćemo se s djecom iz dječjeg vrtića Ružmarin iz Splita. Dragi roditelji, dovedite i Vi u knjižnicu Trstenik svoju djecu, ali i njihove prijatelje. Na taj ćemo način, u toplini zajedništva, provesti vrijeme s našom dragom gošćom te naše druženje učiniti još ugodnijim!

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Veličanstveni Ambersonovi / The Magnificent Ambersons" (1942), edukativna projekcija filma
Veličanstveni Ambersonovi (The Magnificent Ambersons, 1942), SAD, c/b, 131 min (skraćena verzija 88 min), RKO Radio
Redatelj i scenarist: Orson Welles, prema romanu Bootha Tarkingtona
Direktor fotografije: Stanley Cortez, Harry J. Wild, Russell Metty
Glazba: Bernard Herrmann, Roy Webb
Uloge: Joseph Cotten (Eugene Morgan), Dolores Costello (Isabel Minafer), Anne Baxter (Lucy), Tim Holt (George Minafer Amberson), Agnes Moorehead (Fanny), Ray Collins (Jack), Richard Bennett (bojnik Amberson), Erskine Sanford (Benson), Don Dillaway (Wilbur Minafer).

Ambersonovi su elita koja priređuje nezaboravne balove i drži u vlasti cijeli grad, a impulzivni Eugene Morgan, unutač uzajamnoj privlačnosti, ne uspijeva pronaći zajednički jezik sa svojeglavom nasljednicom te dinastije Isabel. Nakon mnogo godina, kada svatko od njih ostane bez bračnog druga (a George uspije kao proizvođač automobila), putovi im se ponovno sretnu. Isabelin razmaženi sin George Minafer Amberson, međutim, uz podršku tetke Fanny, htio bi spriječiti romansu, premda se zaljubio u Eugenovu kćer Lucy.

Drugo Wellesovo redateljsko ostvarenje povjesničari filma često nazivaju "izgubljenim remek-djelom", jer ga je RKO skratio s izvorne 131 na 88 minuta – mnoge su scene izbačene, a neke su naknadno dosnimljene (većinu je tih scena režirao R. Wise). Pokušaji stvaranja nove, konvencionalnije strukture (s optimističnijim svršetkom) neuspjeli su te ne mogu prikriti zamisao filma; tako je scenu rastanka na kolodvoru Welles snimio s fotografsko-montažnom te glumačkom sugestijom hladnoće (čak okrutnosti) junakinje, a u producentskoj je verziji pridodan neskladan kadar njezina krupnoga plana, snimljen kroz mekocrtač – filtar koji je raspršivanjem svijetlih dijelova slike stvarao romantičnu izmaglicu oko junakinja onodobnih melodrama. No, čak i u takvu stanju film je sugestivna i autorski prepoznatljiva kreacija prijelaza XIX. u XX. stoljeće, s monumentalnim no polako raspadajućim društvenim strukturama aristokracije, nadolazećom industrijaliziranom civilizacijom te s temom sukoba beskrupuloznosti i emocionalnosti. Melodramski obojen predložak B. Tarkingtona (prethodno ekraniziran kao Tetošen mladić D. Smitha, 1925) iskorišten je tek kao početni izvor motiva, a kontrastna fotografija, spektakularna dubinska kompozicija kadra, dugi kadrovi i mnogobrojni drugi stilizacijski postupci (npr. iris umjesto krupnoga plana za isticanje u kadriranju, postupak napušten u razdoblju zv. filma) stvaraju dojmljivi vizualni spektakl, podcrtavajući obiteljske i psihološke napetosti i rasape, stvarajući ujedno sugestiju iznimnosti junaka – tipičnu za Wellesove filmove. Također, premda manje radikalan od redateljeva prvijenca, i ovaj se film odlikuje kombinacijom postupaka izumljenih u doba nij. filma (dubinska oštrina, snažni vizualni kontrasti i suptilne igre svjetla i sjene) s inovativnim postupcima u snimanju, montiranju i naknadnoj obradi zvuka i slike (pri čemu se Welles koristio i iskustvom s radija). Podatci o autorima filma nisu napisani na špici, već ih na kraju čita narator (sam Welles).
Film je nominiran za Oscare za najbolji film, fotografiju, crno-bijelu scenografiju i fotografiju, te za sporednu žensku ulogu (A. Moorehead).

N. Gilić

Tekst preuzet s portala Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
ČETVRTAK, 6. STUDENOG 2014.
18:30, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Novo čitateljsko druženje Snage riječi: "Judita" Mire Gavrana
Na novom čitateljskom druženju Snage riječi govorit ćemo o "Juditi" Mire Gavrana, ali i popričat o položaju žene nekad i danas. Svi koji se žele pridružiti, dobrodošli su!
Pogledajte galeriju slika s prvog druženja. Zahvaljujemo svima koji su obavijestili srednjoškolce o ovoj čitateljskoj grupi, a posebno našoj dragoj knjižničarki V. gimnazije Mariji Lerinc i odličnoj profesorici (učenici kažu) Ljiljani Mlačić Brakus koja uvijek zna uspješno potaknuti mlade ljude na knjigu i čitanje.
PETAK, 7. STUDENOG 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Dama iz Šangaja / The Lady from Shanghai" (1948), edukativna projekcija filma
Dama iz Šangaja (The Lady from Shanghai, 1948), igrani, boja, 87 min
Redatelj i scenarist: Orson Welles (scenarij temeljen na romanu Sherwooda Kinga If I Die Before I Wake)
Uloge: Orson Welles, Rita Hayworth, Everett Sloane, Glenn Anders

Kratki sadržaj: Irski mornar Michael O Hara spašava od lopova u Central parku prelijepu gospođu Elsu Bannister. Nakon toga, pridružuje se njoj i hendikepiranom mužu Arthuru na obiteljskoj jahti. No, uskoro biva umiješan u ubojstvo...

Film noir odlične atmosfere u kojem Orson Welles potpisuje režiju, scenarij, produkciju i glavnu ulogu. Orson Welles američki redatelj, glumac, scenarist i producent je rođen 6.svibnja 1915. u Kenoshi, a umro je 10. listopada.1985. u Hollywoodu.
"Nisam ogorčen na Hollwood zbog sebe nego zbog odnosa prema Griffithu, Von Sternbergu, Von Stroheimu, Buster Keatonu i stotinama drugih."

O. Welles

Djelujući uglavnom na marginama dominantne američke (hollywoodske) produkcije, slično i svjetske realiziravši svega 12 filmova u više od 35 godina stalno ambicioznih nastojanja, Welles je već prvijencem osigurao dugotrajnu nazočnost u zbivanjima i razvitku svjetskog filma. Njegovi filmovi - prije svega djelo "vunderkinda" Građanin Kane, ostvarenje koje mu je namrlo tegotni zahtjev i kriterij održavanja vrhunske reputacije - znače sponu između vizualne ekspresivnosti nijemog filma i one, sazrijevajuće, zvučnoga, u kojoj je pokazao teško dostižnu inventivnost (zbog čega pripada kategoriji novotara poput D.W. Griffitha i S. M. Ejzenštejna). Tretmanom zvuka, složenom strukturom, a osobito perspektivizacijom, u filmovima s očitovanom sviješću o samom stvaralačkom postupku, Welles je začetnik filmskog modernizma, a - temama težnje za vlašću, stvaranja mnijenja, uloge medija, otuđenosti, kao i motivom dvojnosti pojavnoga i njegove biti - ujedno i prethodnik tematike budućeg filma - sve utjecaji diskretni ili zakašnjeli, jer ga je teško imitirati (i zbog same njegove pojave u vlastitim filmovima) i jer je Građanin Kane nastao u toku rata, kada ga se u mnogim filmskim središtima nije moglo vidjeti i kad nije bilo većeg interesa za istraživanja filmske forme.
Kulturalno, Wellesovi filmovi predstavljaju sponu između filma Evrope (sklonog stilizaciji, eksperimentu, autorskoj nesamozatajnosti, izražavanju autorskog subjektiviteta) i Amerike (fabularnoga, sklonog apsolutnoj identifikaciji s glavnim likom i "skivenosti" redateljeva postupka). Unutar SAD predstavlja, pak, završetak melankokoličnog romantizma i individualizma "izgubljene generacije", te jednu od faza rasta nacionalne autokritičnosti i gubljenja optimizma pionirskih razdoblja. Godine 1975. dobio je nagradu za životno djelo Američkog filmskog instituta.

(dr. Ante Peterlić, Filmska enciklopedija JLZ Miroslav Krleža, Zagreb 1990.)
PONEDJELJAK, 10. STUDENOG 2014.
18:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus predavanja i radionica "Male tajne roditeljstva". "Rani komunikacijski razvoj" predavanje Anje Jelaska, spec. rane intervencije u eduk. rehabilitaciji
Ciklus predavanja i radionica "Male tajne roditeljstva". "Rani komunikacijski razvoj" predavanje Anje Jelaska, spec. rane intervencije u edukativnoj rehabilitaciji.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Macbeth" (1948), edukativna projekcija filma
UTORAK, 11. STUDENOG 2014.
18:30, izložbeni prostor Središnje knjižnice, Slobode 2
Otvaranje izložbe radova Jagode Kecman
Jednog prohladnog proljetnog dana 5. svibnja 1952. godine u tvorničkom naselju Ravnice kod Omiša rodila sam se kao drugo dijete svojih dragih roditelja, oca Marina Stipića i majke Ljubice rođene Ćota.
Djetinjstvo, kao i cijelo moje odrastanje, bili su neka vrsta borbe, utrke sa životom, i silna želja za dokazivanjem sebi, roditeljima i svima ostalima da se sve može ako se hoće. Osnovnu školu, gimnaziju i skoro završen ekonomski fakultet pohađala sam u Splitu, da bi se potom, ludo zaljubljena, udala za prekrasnog muškarca, danas mog supruga, i potpuno predala odgoju petero iznimne djece.
Nakon svih zgoda i nezgoda tog razdoblja života, začinjenog bolešću roditelja, ratom, koji je na moju obitelj ostavio poseban pečat, i starom željom za slikanjem, upisujem i završavam likovnu akademiju. Htjedoh se napokon povući, slikati i odmarati uživajući u svojoj obitelji, ali ne ide to tako.
Život i sudbina imaju svoje planove koje je nemoguće mijenjati…
Danas sa suprugom tiho živim u Tugarima, rodnom mjestu mog oca, i uživam u svom ružičnjaku odgajajući svojih devetero unučadi daleko od javnosti.


Jagoda Kecman

19:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Dan hrvatskih knjižnica - „Čitajmo Zvonimira“ (u sklopu radionice Čitaj mi)
U sklopu radionice Čitaj mi na Odjelu za djecu i mlade u ovaj utorak, 11. studenog 2014. u 19 sati na Dan hrvatskih knjižnica čitamo stihove Zvonimira Baloga. Sve ljubitelje njegove pisane riječi pozivamo da dođu poslušati kako to rade pedagoginja Antonija Radeljak i knjižničarka Grozdana Ribičić, a mogu se i sami uključiti i nešto od našeg dragog svestranog umjetnika pročitati.
SRIJEDA, 12. STUDENOG 2014.
11:30, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Besplatna edukacija stručnih suradnika i roditelja za pomoć djeci s komunikacijskim teškoćama
Besplatna edukacija stručnih suradnika i roditelja za pomoć djeci s komunikacijskim teškoćama - u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Voditelji su sučlanovi projektnog tima projekta ICT-AAC: Andrea Feješ, mag. logopedije, dr. sc. Marin Vuković i Ivan Slivar, mag. ing.

Program:

11:30 - 12:15
Potpomognuta komunikacija iz aspekta intervencije (Andrea Feješ, mag.logopedije)

12:15 - 13:00
Tehnološki preduvjeti i mogućnosti ICT-AAC aplikacija (dr. sc. Marin Vuković)

13:15 - 14:15
Interaktivne radionice (Andrea Feješ, mag. logopedije; dr.sc. Marin Vuković, Ivan Slivar, mag,ing.):
- upoznavanje s aplikacijama
- način primjene
- pitanja

Za sve koji rade sa djecom predškolske i školske dobi (stručni suradnici, učitelji, odgojitelji), a i roditelji su dobrodošli!

17:00, knjižnica Spinut, Plančićeva 12
Likovna radionica u knjižnici Spinut: izrada adventskog vijenca
Od srijede, 12. studenog 2014. počinju likovne radionice koje će voditi akademska slikarica Sunčica Kuzmanić.
Dođite, napravite svoj adventni vijenac. Sve što vam je potrebno je roba koju smijete zaprljati, malo šišaka, granja, tanke žice, kistovi, svijeće...
Prijaviti se možete kad god želite. Bitno je samo da imate volju sudjelovati!
Vaša Knjižnica Spinut

18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Predavanje povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa
Predavanje povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa u organizaciji Splitskog dijabetičkog društva. Predavači: prof. dr. Tina Tičinović Kurir i dr. Merim Bezdrov.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Otelo" (1952), edukativna projekcija filma
Otelo (Othello, 1952), Maroko, c/b, 91 min, Mercury
Redatelj i scenarij: Orson Welles, prema tragediji W. Shakespearea
Direktor fotografije: Anchise Brizzi, Aldo Graziati, Georges Fanto
Glazba: Francesco Lavagnino, Alberto Barberis
Scenografija: Alexandre Trauner
Uloge: O. Welles (Otelo), Micheál MacLiammóir (Jago), Susanne Cloutier (Desdemona), Robert Coote (Roderigo), Hilton Edwards (Brabancio), Michael Lawrence (Cassio), Fay Compton (Emilia), Nicholas Bruce (Lodovico), Joseph Cotten, Joan Fontaine.

Otelo, maurski vojskovođa u mletačkoj službi, nakon vojnog trijumfa uzima za zaručnicu Desdemonu usprkos nezadovoljstvu njezina oca Brabancija. Međutim, pod utjecajem svojega prijetvornog pobočnika Jaga, Otelo ubrzo počne sumnjati u Desdemoninu vjernost. Jago natukne da je Desdemona prevarila Otela s njegovim poručnikom Cassiom (kojega je Otelo promaknuo umjesto Jaga) te Otelo postupno postaje sve ljubomorniji.

Welles je film snimao tri godine (1949-52), sa stankama u kojima je nabavljao financijska sredstva za nastavak relizacije glumeći u drugim djelima i na različitim lokacijama – Veneciji, Viterbu, Peruggi, Rimu, Safiju, Mogadoru. To se odražava u dojmu raspršenosti, što je međutim uobličeno u iznimno stilističko jedinstvo djela; eliminiravši gotovo pola izvornoga teksta, miješajući dijaloge iz različitih činova i scena te započevši (i završivši) film sekvencom Otelova i Desdemonina pogreba uz izvanprizornu naraciju, Welles je red. rješenjima nastojao predstaviti film. ekvivalent Shakespeareovih stihova pa se djelo smatra primjerom kongenijalne adaptacije. S razrađeno retoričnim interpretacijama Wellesa i MacLiammóira, velikim brojem dinamičnih kratkih kadrova (više od 1500), stalnim izmjenama rakursa, često ekstremnih gornjih i donjih, dijagonalnim kompozicijama kadra, ekspresivnom scenografijom koja naglašava orijentalne značajke teksta te osvjetljenjem zasnovanom na prodorima svjetla u tamu i obratno, film je vrhunski primjer red. postupka koji je franc. kritika nazivala baroknim, a čija ga naglašena retoričnost čini prispodobivim film. modernizmu. Odnos tonaliteta bijeloga i crnoga sugerira kontrast odn. dihotomiju crnog Otela i plavokose bjelkinje Desdemone, same gotovo neprestano u bijelom, dok objekti poput kaveza, kreveta, ogledala, jame i labirinta funkcioniraju kao vizualni simboli, dramski naglasci i čimbenici ugođaja. MacLiammóirovi memoari Napuni kesu novcem duhovito opisuju događaje sa snimanja, što je tema i Wellesova filma Snimajući Otela (1978), pseudodok. djela, odnosno filma eseja, koji fragmentarnom, nelinearnom strukturom i ugođajem nedovršenosti i autorefleksivnosti korespondira sa samim Otelom, nagrađenim Grand Prixom (ex aequo) na festivalu u Cannesu.

B. Kragić

Izvor: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
ČETVRTAK, 13. STUDENOG 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus putopisnih tribina "Tamo, tamo da putujem...". Gost je Vanja Valtrović s predavanjem "Nizozemska: Ispod razine mora – mala zemlja za velika postignuća"
Gledano klimatski i, pogotovo, reljefno, Nizozemska je jedno od manje atraktivnih mjesta za život na Zemlji. Istovremeno, Nizozemska je jedno od najgušće naseljenih područja na našoj planeti, a po vrijednostima "indeksa sreće stanovništva" nalazi se pri samom vrhu sretnih država svijeta.
U Nizozemsku sam došao na pet-šest dana i u njoj ostao više od dvadeset godina.
Dvadeset godina konstantnog otkrivanja i fasciniranja otkrivenim.
Starim zanatima koji se ne samo čuvaju nego i opstaju paralelno sa najnovijim tehničkim dostignućima. Poljoprivrednim proizvodima uzgojenim u surovoj klimi i na neplodnoj zemlji koji se izvoze u po cijelom svijetu. Brodovima koji plove iznad automobila, dječjim vrtićima usred crvene četvrti, katoličkim školama u kojima se slavi Bajram...
I gdje to sve, manje-više, bez problema štima. Gdje je to sve nešto sasvim normalno.


Vanja Valtrović
PETAK, 14. STUDENOG 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Multimedijalna prezentacija čakavske blues poezije
Multimedijalna prezentacija čakavske blues poezije, sudjeluju: Mejrema Reuter, Vlatka Buj, LP & the singles.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Gospodin Arkadin" (1955), edukativna projekcija filma

18:00, knjižnica Bol-Plokite, Tolstojeva 32
Skupna izložba slika i večer poezije ULKU „Vlaho Bukovac“ u knjižnici Bol-Plokite
Skupna izložba slika i večer poezije ULKU „Vlaho Bukovac“
Pjesnikinja Nives Štambuk "Ljubav s mirisom boja"
Izložbu otvara Zvonko Hazdovac, stihove govore Nives Štambuk i Damir Trogrlić - Was.
Glazbena pratnja je kantautor Neno Simunić, a moderator večeri Jagoda Kecman.

18:30, izložbene vitrine Središnje knjižnice, Slobode 2
"Začudni svijet slamnate mašte" izložba figura od slame Mirjane Kosor

19:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Susret članova Kluba čitatelja i Književnog kluba kroničnih knjigofila u knjižnici Trstenik
Hitan sastanak su sazvali Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Jorge Luis Borges , Daniil Harms, Haruki Murakami, Jose Saramago, Henry Miller i ostali književni velikani s ove ili one strane života. Povela se žustra rasprava. Situacija je, kažu, intrigantna. Svake dvije sedmice u knjižnici Trstenik sastaje se književni klub pomalo neobičnog imena. Književni klub kroničnih knjigofila. Imamo pouzdanu dojavu da oni stalno pričaju o našim književnim djelima i zabavljaju se raznim provjerenim i neprovjerenim informacijama koje još kruže o nama. Što još mogu reći, a da već nije rečeno i napisano o nama? Izgleda da uvijek uspiju pronaći neki nepoznati detalj ili osvijetliti neku poznatu stvar iz posve drugog kuta. Nekad nas puno hvale, nekad malo kude, a nekad se samo zabavljaju trivijama iz naših živopisnih života. Katkad samo čitaju izvatke iz naših djela, meditativno se prepuštajući magiji pisanih riječi da ih nosi u fascinantna područja književnih svjetova, ponekad intezivnija i stvarnija od neknjiževne realnosti.

Svake druge srijede u 18 sati knjigofili izaberu jednog velikog arhitekta pisane riječi i onda ga podvrgnu temeljitom ispitivanju. Kakve se sve ideje mogu istresti iz džepova starih majstora i kakve se sve veličanstvene literarne građevine mogu sagraditi, ponekad i od najbanalnijih riječi? Zavirite u književnu palaču knjižnice Trstenik i postanite punopravnim članom okruglog stola kroničnih knjigofila od čije rasprave strepe i najveći spisatelji svih vremena.

Dana 14. studenog u 19 sati Književni klub kroničnih knjigofila će ugostiti članove Kluba čitatelja u knjižnici Trstenik. Dođite i osjetite atmosferu koja često zna uznemiriti duhove u raznim literarnim sferama.
SUBOTA, 15. STUDENOG 2014.
11:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Program Noći kazališta „Ivica i Marica“, lutkarska predstava kazališta Bumerang
Program Noći kazališta „Ivica i Marica“, lutkarska predstava kazališta Bumerang.
Ulaz je slobodan!

Braća Grimm "Ivica i Marica"

Svima poznata bajka u kazalištu Bumerang odjenula je malo modernije ruho, u kojoj ni lik vještice nije strašan kako se čini.
Trajanje izvedbe: 35 minuta
Prilagođeno uzrastu od 2 do 9 godina
Adaptacija i režija: Dunja Adam
Skladatelj: Jakša Matošić
Lutke i kostimi: Anita Vukov
Tehničko vodstvo: Jadran Vušković
Glumi i animira: Dijana Gerić
SUBOTA, 15. STUDENOG 2014.
11:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Program Noći kazališta „Ivica i Marica“, lutkarska predstava kazališta Bumerang
Program Noći kazališta „Ivica i Marica“, lutkarska predstava kazališta Bumerang.
Ulaz je slobodan!

Braća Grimm "Ivica i Marica"

Svima poznata bajka u kazalištu Bumerang odjenula je malo modernije ruho, u kojoj ni lik vještice nije strašan kako se čini.
Trajanje izvedbe: 35 minuta
Prilagođeno uzrastu od 2 do 9 godina
Adaptacija i režija: Dunja Adam
Skladatelj: Jakša Matošić
Lutke i kostimi: Anita Vukov
Tehničko vodstvo: Jadran Vušković
Glumi i animira: Dijana Gerić
PONEDJELJAK, 17. STUDENOG 2014.
10:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Šesti Festival o pravima djece - filmska radionica u GKMM
Festival o pravima djece (17.- 22. studenog)

Šesti Festival o pravima djece, čiji je cilj promicanje dječjih prava kroz stvaralaštvo djece i odraslih, najvećim dijelom kroz filmsku umjetnost različitih žanrova, održat će se od 17. do 22. studenoga 2014. godine u Zagrebu i Splitu. Gradu domaćinu i pokrovitelju Festivala, Zagrebu, pridružio se grad partner, Split.
Novo izdanje Festivala predstavlja značajan programski i produkcijski pomak, s obzirom na to da će se raznovrstan međunarodni program događati istovremeno u dva najveća hrvatska grada, a ovogodišnja zemlja partner je Bosna i Hercegovina.

Fokus ovogodišnjeg izdanja jest nasilje nad djecom, te će se prije i za vrijeme Festivala održati niz aktivnosti kako bi se ukazalo na ovaj gorući problem današnjice.
Realizaciji Festivala ovaj put se pridružuje i Gradska knjižnica Marka Marulića, između ostalog i svojom tradicionalnom filmskom radionicom na kojoj će marljivi i kreativni osnovnoškolci raditi na kratkometražnom filmu. Njihov završni rad će biti prikazan zadnji dan Festivala, u kinu Karaman, u subotu 22. studenog, s početkom u 20 sati.

18:00, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus predavanja i radionica "Male tajne roditeljstva". "Hrana i alergije" predavanje dr. Dijane Petričević, nutricionistkinje
Što raditi ukoliko se omiljena hrana vašega djeteta nađe na listi zabranjenih namirnica?
Budući da se djeca u svojoj prvoj godini počinju susretati sa krutom hranom, a da su alergije jedna od najčešćih bolesti male djece, roditelji bi o alergijama na hranu svakako trebali znati više. Danas je jako puno ljudi alergično na hranu a alergije na hranu se, poput drugih alergija, prezentiraju u cijelom spektru simptoma različitih jačina i razina opasnosti...
Iz ciklusa predavanja i radionica "Male tajne roditeljstva" ovaj ponedjeljak poslušajte predavanje "Hrana i alergije", dr. Dijane Petričević, nutricionistkinje.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Dodir zla" (Touch of Evil) [1958] edukativna projekcija filma
Dodir zla (Touch of Evil, 1958), SAD, c/b, 93min, Universal–International
Redatelj i scenarist.: Orson Welles, prema romanu Značka zla Whita Mastersona
Direktor fotografije: Russell Metty
Glazba: Henry Mancini
Uloge: O. Welles (Hank Quinlan), Charlton Heston (Mike Vargas), Janet Leigh (Susan Vargas), Akim Tamiroff (Joe Grandi), Joseph Calleia (Pete Menzies), Joanna Moore (Marcia), Marlene Dietrich (Tanya), Zsa Zsa Gabor, Joseph Cotten.

Meksički detektiv Vargas odlazi na bračno putovanje sa suprugom, Amerikankom Susan. Na amer. strani granice u automobilu gangsterskog šefa eksplodira bomba. Cinični amer. policijski kapetan Quinlan nevoljko prihvaća naredbu da surađuje s Vargasom. Kad Vargas otkrije Quinlana kako podmeće dokaze Sanchezu, zaručniku kćeri ubijenog, shvati da je Quinlanov legendarni instinkt zasnovan na sličnim manipulacijama. Štoviše, Quinlan organizira Susaninu otmicu i drogiranje kako bi neutralizirao Vargasa, a potom zadavi gangsterskog šefa Grandija. Ipak, Vargas uspije uvjeriti Quinlanova pomoćnika Menziesa u korumpiranost njegova šefa.

Wellesov red. povratak u Hollywood (nakon 10 godina) je triler realiziran prema trivijalnom predlošku koji je autor strukturno gotovo potpuno preoblikovao. Kroz lik Quinlana Welles je – i korpulentnom pojavom te snimanjem iz ekstremnih donjih rakursa i uz uporabu širokokutnog objektiva koji deformira sliku – do manirizma doveo tip protagonista tzv. tvrdokuhanih (hard-boiled) detektivskih filmova: cinizam takvih junaka doveden je do moralnog apsolutizma lika opsjednutog, nakon umorstva supruge, mišlju o neefikasnosti zakona i stoga okrenutom zloporabi moći. Tako je film i slika junakova pada (tipične Wellesove asocijacije na šekspirijanske likove), a na pozadini mračnog, gotovo nadrealnog urbanog ambijenta. Dok širokokutni objektivi, ekstremni rakursi, duboke sjene i svjetlosni kontrasti, »pretrpane« kompozicije (postupci koji asociraju na njem. ekspresionizam, a koji su nazivani i »baroknima«) kao i paralelno vođenje triju podzapleta dočaravaju ugođaj dezorijentacije, prijetnje i rasapa, dugi kadrovi – poput slavnog 4-minutnog uvodnog kadra-sekvence snimanog pokretnom kamerom iz gornjeg rakursa, ili kadra Quinlana dok podmeće dokaze – pružaju osjećaj koherencije prostora. Takav je kontrast stilski pandan opoziciji između Quinlana i Vargasa, ali i proturječjima samoga Quinlana – pokazuje se da je osoba kojoj je podmetnuo dokaze o krivnji zaista kriva. U tom smislu Welles dovodi žanrovske konvencije do krajnjih granica klas., jednoznačnoga narativnog razrješenja.

B. Kragić

Izvor: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
UTORAK, 18. STUDENOG 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Predstavljanje zbirke poezije “Vatra ljubavi“ Tee Vrsalović Mušure
...Tea Vrsalović Mušura rođena je 1989. godine... Mlada pjesnikinja za koju mi je postao izazov napisati recenziju. Hoću li u tome uspjeti, reći će mi sama autorica.
Iščitavajući njene pjesme, u prvi mah su me zbunile suprotnosti. Od sunca i oblaka, magle i vedrine, razarajućih vjetrova na kojima ona stoji potpuno sama, čineći se u trenutku da je za nju život nešto što nije vrijedno, u čemu ne vidi smisao i čak sam se uplašila za mladu pjesnikinju.
Njena zbirka Vatra ljubavi njen je prvijenac na putu u skliske književne vode. Namjerno upotrijebih riječ „skliske“ jer postoji uvriježen i upečatljivo siguran stav svih pisaca i pjesnika koji su odavno u književnom svijetu, a to je: „čitatelj ne prašta“. Jednostavne riječi, ali za svakog autora odjekuju poput eha i tvore onaj unutarnji strah, pitajući se bismo li mogli reći i napisati ono što osjećamo i želimo, a da to ipak nađe put do čitatelja i ostane tamo.
S tim izazovom se Tea, iako bolno iskrena u svojim stihovima, gotovo bih rekla naga, obraća čitatelju. No, iščitavala sam njenu zbirku opetovano tražeći onaj mali tračak svjetlosti za koji sam bila sigurna da negdje čuči u njoj.
Shvatila sam da je autorica, odlučivši napisati ovu zbirku samo odškrinula vrata svog spisateljskog duha, a da će nam u sljedećoj zbirci (sigurna sam) ponuditi plamičak koji će prerasti u buktinju...


Ljiljana Bedeniković
SRIJEDA, 19. STUDENOG 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Proces" (The Trial) [1962] edukativna projekcija filma
Plahog i povučenog bankovnog službenika Josefa K. (A. Perkins) netko je oklevetao, te su ga jednog jutra probudila dvojica policajaca (R. Delfosse i J-C. Rémoleux) koji su mu upali u stan. Rekavši mu samo da je uhićen, ali ne i pod kojom optužbom, policajci su priveli prestrašenog Josefa. Sve se dodatno pogoršalo kad mu je kao branitelj dodijeljen grubi i cinični odvjetnik Albert Hastler (O. Welles), čovjek koji Josefu nije ulijevao nimalo nade u mogućnost pozitivnog rješenja njegova procesa. Još uvijek ne znajući zbog čega je uhićen i priveden, zabrinuti Josef se počeo pitati nije li možda ipak zbog nečega kriv, odnosno da moguće nije sasvim nedužan. Dok je preispitivao svoj odnos sa susjedom prostitutkom Marikom Burstner (J. Moreau), te kroz razgovore s Hastlerovom ljubavnicom Leni (R. Schneider) i sa sudskom čistačicom Hilde (E. Martinelli), Josef je postajao sve opsjednutiji mogućnošću da je nečim ipak zaslužio ovakvu sudbinu.
Film je osim na pariškoj željezničkoj postaji Gare d´Orsay velikim dijelom sniman i u Zagrebu, na Velesajmu, pred katedralom i na savskom nasipu, a manjim i u Dubrovniku. Welles sjajno koristi prirodnu i zadanu scenografiju, pa prepoznatljive zagrebačke vedute i kubusi velesajamskih zgrada dodatno naglašavaju ozračje tjeskobe, paranoje, izgubljenosti i nemoći pojedinca suočenog sa svemoćnim totalitarnim sustavom.
U vrijeme premijere "Procesu" se neopravdano prigovaralo da nije uspio sugestivno na ekran prenijeti uznemirujuću društveno-kritičku razinu Kafkina djela, najmračnije i najpesimističnije piščeve proze objavljene nakon njegove smrti 1925. godine, a Welles je pomalo ironično u obrani svog projekta tvrdio da je riječ o najljepšem filmu koji je ikad snimio.
Pored impresivnog vizualnog prosedea cjeline, za koji je zaslužan snimatelj Edmond Richard (Diskretni šarm buržoazije, Fantom slobode), čest suradnik Luisa Buñuela, "Proces" odlikuju iznimno sugestivna i atmosferična režija, izvrsna scenografska uporaba frojdovskim klaustrofobičnim i snolikim konotacijama obilježenih velikih zatamnjenih prostora, stubišta i predvorja, ekspandirajući ugođaj egzistencijalne nelagode i predodređenosti na tragičan kraj, te dojmljive glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa A. Perkins (Prijateljsko uvjeravanje, Zimska ubojstva), koji je zahvaljujući potisnutoj seksualnosti i ovdje kao i u Hitchcockovu "Psychu" ostvario odličnu rolu. Uz Wellesa njegove su partnerice velike europske glumice J. Moreau (Lift za gubilište, Jules i Jim), R. Schneider (Bazen, Sissi) i E. Martinelli (Hatari!, Deseta žrtva).

Izvor: MojTV

18:30, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Novo druženje Male škole izviđača
Mladi instruktori Skautskog kluba Split prenijet će vam svoja iskustva iz skautskog života i putovanja kako u Hrvatskoj tako i u Europi.
S njima ćete naučiti koristiti karte ili GPS, vezati čvorove, podignuti šator, organizirati bivak, pronaći jestive biljke...ali i poći na izlet!
ČETVRTAK, 20. STUDENOG 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus putopisnih tribina "Tamo, tamo da putujem...". Gošća je Milijana Kovačević s predavanjem "Kina iz drugog p(k)uta"
Redovnim posjetiteljima putopisnih predavanja u okviru ciklusa “Tamo, tamo da putujem“ sigurno je u sjećanju ostala priča o Kini poznate splitske psihologinje Milijane Kovačević. Nakon ponovnog putovanja u tu daleku zemlju primijetila je ogromne promjene koje su se tamo dogodile i ponukana time pripremila novo predavanje "Kina iz drugog k(p)uta".
Kad vas sudbina iznenadi i pošalje u egzotičnu Kinu, nakon što se vratite, treba vam vremena i vremena da dođete k sebi. Od nevjerice, od čuđenja, od divljenja, od zanosa, od sreće...Ali ona ne staje. Mislim – sudbina. Poigrava se dalje, pa, iako se još niste sabrali, opet vas pošalje u čudo. Začudnu Kinu valja vidjeti dva puta. Iz drugog puta, ili bolje - kuta posve je drugačija, iako je ista. Ne vjerujete li – uvjerite se sami. Sretan put!


Milijana Kovačević

P.S. - Možda i ja pođem s vama.

18:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Video prezentacija poruke Prem Rawata
Knjižnica Trstenik u suradnji s Društvom za osobni razvoj organizira video prezentaciju poruke Prem Rawata u četvrtak, 20. studenog s početkom u 18 sati.

“Unutar tebe je najnevjerojatniji osjećaj koji uopće možeš zamisliti. Sve što tražiš, što si tražio cijeli svoj život, uvijek je bilo upravo u tebi. Kada pogledaš unutra, pronaći ćeš radost koju si oduvijek želio. To je taj dar koji imaš.”
Prem Rawat

O Prem Rawatu:
Riječi mira - Words of Peace je neovisna dobrotvorna zaklada uspostavljena od strane ljudi koji žele podijeliti ovu snažnu i jedinstvenu poruku. Organizacija je domaćin projektima za mir diljem svijeta i događanjima uživo sa Prem Rawatom, proizvodi videomaterijale i vlastite materijale za učenje i podržava sve veći broj međunarodnih volontera koji dijele mišljenje da je mir ljudska potreba, da je stvaran mir moguć, te da započinje sa svakime od nas.

Dijeljenje ove poruke mira sa svijetom je Prem Rawatovo životno djelo. Već više od 50 godina on se obraća slušateljstvu pomažući da se njihovi životi promijene na bolje. Prozvan je globalnim “Ambasadorom mira”. Prem Rawat govori ljudima diljem svijeta o mogućnosti pronalaženja mira iznutra - ne kao neki utopijski ideal ili odsustvo sukoba, nego kao stvarno, osobno iskustvo. Njegov jedinstven pristup čini ovaj proces otkrivanja lako dostupnim i ugodnim.
Prem Rawat usmjerava svoju poruku na svakog pojedinca, neovisno o njegovim uvjerenjima, okolnostima ili odgoju.

Ulaz je besplatan!

18:30, Odjel za djecu i mlade Središnje knjižnice, Slobode 2
Čitateljska grupa mladih Snaga riječi: „Christiane F - Mi djeca s kolodvora ZOO“
Knjiga o kojoj će biti govora na ovom druženju je Mi djeca s kolodvora ZOO.
Članovi čitateljske grupe su je odabrali. Potresna ispovijest heroinske ovisnice Christiane F. prvi put objavljene 1979. godine u Hamburgu, i danas intrigira mlade generacije.
Zašto? Dođite i sudjelujte u razgovoru.
PETAK, 21. STUDENOG 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Ponoćna zvona", edukativna projekcija filma
Ponoćna zvona (Chimes at Midnight / Campanadas a medianoche, 1966), Španjolska/Švicarska, c/b, 119 min, Internacional Films Espańola/Alpine
Redatelj i scenarist: Orson Welles
Direktor fotografije: Edmond Richard
Glazba: Angelo Francesco Lavagnino
Uloge: O. Welles (Falstaff), Keith Baxter (Hal), John Gielgud (Henrik IV.), Jeanne Moreau (Doll Tearsheet), Marina Vlady (Kate Percy), Margaret Rutherford (gospođa Quickly), Fernando Rey (Worcester), Michael Aldrige (Pistol), Tony Beckley (Poins), Norman Rodway (Hotspur), Walter Chiari (Silence).

Engleska početkom XV. stoljeća, mladi princ Hal, nasljednik kralja Henrika IV., veseljak Sir John Falstaff i njihova družba provode bezbrižne dane. Međutim, u bitki kod Shrewsburyja Hal počne shvaćati svoje obveze te nakon očeve smrti, stupivši na prijestolje kao Henrik V., razvrgava prijateljstvo.

Zasnovan na liku Falstaffa, odn. na Shakespeareovim dramama u kojima se on pojavljuje (1. i 2. dio Henrika IV., Henrik V., Vesele žene windsorske), kao i na fragmentima Rikarda II., a s naratorskim tekstom iz Anglosaksonskih kronika R. Holinsheda, film engl. naslovom, izravnim citatom iz Shakespearea, aludira na Wellesovo čitanje tih drama u nostalgičnom ključu, kao »tužaljke za veselom Engleskom (Merrie England)«, odn. iskaza tema o izgubljenom raju i nestanku zlatnog doba koje je redatelj smatrao središnjima u zap. kulturi, a koje odlikuju i njegove druge filmove, posebice → Veličanstvene Ambersonove. Sam naslov, koji dobiva na važnosti i periodičnom zvonjavom zvona tijekom filma, asocira na motive tuge i smrtnosti, ali i aludira na izvore filma u Wellesovoj postavi osam Shakespeareovih pov. drama (koje obuhvaćaju kronološko razdoblje od Rikarda II. do Rikarda III.) pod istim naslovom u Dublinu 1960. Vrhunski primjer interpretacijskog pristupa film. adaptaciji, djelo za središnji interes uzima sraz životne spontanosti i polit. discipline, odn. sukob retorike, vezane za povijest i politiku, s materijalnim svijetom neposredne stvarnosti konkretiziranim u Falstaffu, kojega Welles oslikava sućutno, ali i ambigvitetno. Tekstualnu retoriku Welles podriva filmskom – brzim vožnjama, često kombiniranima sa stalnim kretanjima glumaca dok govore, postavljanju značajnih govora u totalima te diskontinuiranom montažom dijaloških scena, kao i minimiziranjem monologa. Sekvenca bitke kod Shrewsburyja također dekonstruira retoriku polit. spektakla i ironizira koncept viteštva naglašavanjem brutalna karaktera borbe brzim izmjenama kadrova, kombinacijom kamere iz ruke, širokokutnih objektiva, usporenog i ubrzanog pokreta, panorama i statičnih kadrova, uz mnoštvo pozadinskih zvukova i šumova. Zahvaćajući skalu binarnih opozicija, od kojih je najvažnija ona između Falstaffa i Henrika IV., prvoga kao potpuno fizičkog, što je naglašeno samom Wellesovom korpulentnošću i njegovim čestim obuhvaćanjem gotovo čitava prostora u prizoru, a drugoga kao gotovo nestvarne figure »čiste retorike«, film se neumitno kreće od ugođaja svetkovine do melankolije, tame i rasapa. U Cannesu 1966. nagrađen je posebnom nagradom povodom 20 godina festivala.

B. Kragić

Izvor: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
PONEDJELJAK, 24. STUDENOG 2014.
17:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
"Novosti u liječenju limfoma", predavanje prof. dr. sc. Igora Aurera
“Novosti u liječenju limfoma“ naziv je predavanja prof. dr. sc. Igora Aurera, interniste hematologa sa Klinike za unutarnje bolesti Zavoda za hematologiju KBC Zagreb koje će se održati u ponedjeljak, 24. studenog u 17 sati u velikoj dvorani Središnje knjižnice. Predavanje je organizirala Udruga leukemije i limfomi Split.

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Besmrtna priča", edukativna projekcija filma
Film će biti prikazan s engleskim podnaslovima.
SRIJEDA, 26. STUDENOG 2014.
18:00, knjižnica Trstenik, Papandopulova 25
Književni klub kroničnih knjigofila u knjižnici Trstenik: Mihail Bulgakov "Majstor i Margarita"
Kako Sotoni uspijeva činiti dobro, a stalno želi zlo? Jel' Sotona uopće dorastao da bude, pa makar i samo ministar, u vladi zla koju su ljudi osnovali? U kojim količinama se politika i religija pretaču unutar čovjeka i ispunjavaju ga krivnjom koja mu svakodnevno zauzdava slobodnu volju i kreativnost? Jel' ljubav, u svom najčišćem obliku, jedina sila u svemiru kojoj se nemoguće suprotstaviti? Zašto se Sotonin sluga vozi u moskovskom tramvaju bez karte?

Na šahovskoj ploči Majstora i Margarite autor igra zamršenu igru; iako se čini da su njegovi napadi nasumični i kaotični, velemajstor Mihail Bulgakov je uvijek barem tri poteza ispred svojih protivnika.

'Više od svega na svijetu prokurator je mrzio miris ružina ulja i sada je sve predskazivalo loš dan jer je taj miris počeo proganjati prokuratora još od zore. Prokuratoru se činilo da na ruže mirišu čempresi i palme u vrtu, da se u vonj kožne opreme i znoja stražara miješa mirisna struja prokletih ruža. Od stražnjih krila dvorca, gdje se smjestila prva kohorta Dvanaeste munjevite legije koja je u Jeršalajim došla s prokuratorom, dopirao je dim preko gornje terase u kolonadu, i u gorkasti dim koji je svjedočio da su kuhari u centurijama počeli kuhati ručak umiješao se isti taj masni ružin miris. O bogovi, bogovi, zašto me kažnjavate?'

Svi igramo svoje uloge onako kako su nam napisane, jer improvizacija može biti jako opasna. Ako ulogu suca ne želi odigrati sudac kojem je uloga dana, uloga žrtve će mu biti dodijeljena još istog dana.
Posjetite Klub kroničnih knjigofila u srijedu 26. studenog u knjižnici Trstenik u 18 sati i pokušajte dokučiti kako je Bulgakov uspio napisati knjigu koja sa svakim novim čitanjem postaje sve zamršenija.

Voditelj je Dražen Šaškor, dipl. knjiž.


18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Istine i laži", edukativna projekcija filma
ČETVRTAK, 27. STUDENOG 2014.
18:00, velika dvorana Središnje knjižnice, Slobode 2
Ciklus putopisnih tribina "Tamo, tamo da putujem...". "Pamplona" (Španjolska) gost je Ivo Hrvatić
Rođeni sam Splićanin istarskih korijena, kolekcionar i svjetski putnik.
Posjetio sam 55 zemalja širom svijeta, na preko 400 lokacija. Upravo sam se vratio iz Kambođe, Minanmara i Tailanda.
Dobrim dijelom sam putovao tragom romana mojih omiljenih pisaca, pa je tako i putovanje u Pamoplonu u Španjolskoj rezultat čitanja knjige "Sunce se ponovo rađa" Ernesta Hemingwaya, po kojoj je Pamplona postala megapoznata.
To je grad koji ima dosta dodirnih točaka sa Splitom i usporedba je neizbježna, ali ipak treba priznati da je Split izgubio identitet i tradiciju, dok ih je Pamplona uspjela održati preko 500 godina.
Osebujnost Pamplone je u tome što dolazeći tamo ubrzo postajete aktivni sudionik u svim događanjima, a ne samo turist promatrač. Tome u prilog ide podatak da u 8 dana svetkovine taj grad posjeti blizu 1.400.000 turista.
Pamplona ne privlači pozornost samo zbog trke s bikovima, nego i zbog čitavog niza ritualnih događanja i zabave koje ću vam pokušati približiti pričom, kratkim video uratcima i fotografijama.
Put u Pamplonu za mene je jedan od tri najdraža adrenalinska putovanja i sigurno broj jedan u Evropi.


Ivo Hrvatić

18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Istine i laži", edukativna projekcija filma
PETAK, 28. STUDENOG 2014.
18:00, dvorana 3 Središnje knjižnice, Slobode 2
Orson Welles "Treći čovjek", edukativna projekcija filma
Treći čovjek (The Third Man, 1949), Vel. Britanija, c/b, 105 min, London Film
Producent: Alexander Korda
Redatelj: Carol Reed
Scenarij: Graham Greene
Direktor fotografije: Robert Krasker
Glazba: Anton Karas
Uloge: Joseph Cotten (Holly Martins), Orson Welles (Harry Lime), Alida Valli (Anna), Trevor Howard (bojnik Calloway), Bernard Lee (narednik Paine), Paul Horbiger (vratar), Siegfried Breuer (Popescu), Erich Ponto (dr. Winkel).

Holly Martins, američki pisac vestern romana, stiže neposredno nakon II. svj. rata u Beč, tada podijeljen u četiri okupacijske zone. U financijskom škripcu odazvao se na poziv starog prijatelja Harryja Limea koji mu nudi unosan posao. Lime je, međutim, upravo stradao u prometnoj nezgodi, a budući da svjedočenja upoznatih s tim događajem proturječe, Martins odlučuje sam povesti istragu da bi saznao istinu. Iako mu britanski časnik Calloway daje do znanja da je njegova nazočnost u Beču nepoželjna, a i riskantna, Martins ustraje, pogotovo kad upozna Limeovu djevojku Annu, a i zbog daljnjih iznenađenja.

Skladan spoj značajki više žanrova: psihološkog detekcijskog filma, političkog špijunskog trilera te melodrame i akcijskog filma, istodobno je djelo soc., psihol. i polit. analize te sugestivnog ugođaja i akcije koji zajedno služe da bi izrazili kaotičnu psihozu poratne krize i deziluzioniranosti, ali i potrebu za čvrstim moralnim uporištima. Film je i jedinstven primjer skladne kreativne suradnje niza vrhunskih stvaralaca (i stoga djelo iznimne retoričke siline) pod znalačkim Reedovim ravnanjem – producenta, scenarista (Greene je poslije po scenariju napisao roman), snimatelja (Krasker je za kontrastnu fotografiju dobio Oscara, a potaknuo je i modu kosih kadrova), glum. ekipe, a i dotad nepoznatog skladatelja A. Karasa, čiji se pristup film. glazbi, s lajtmotivom na citri, počeo oponašati. I sam naslov postao je dio svakidašnjega govora (kao oznaka za nepoznatu, enigmatsku osobu).
Dobitnik glavne nagrade u Cannesu, proglašen 1995. najuspjelijim britankim filmom svih vremena, vrhunac je stvaralaštva Carola Reeda, a i poleta britanskog filma nakon II. svj. rata. Povijesnom značenju filma pridonose i njegova rekapitulacijska obilježja: prenosi motive francuskog poetskog realizma, njemačke ekspresionističke fotografije, korespondira s američkim film noirom, a posebno asocira na Građanina Kanea, djelomice jer u glavnim ulogama slično profiliranih likova nastupa isti par glumaca (Welles i Cotten), što je možda bio i povod Wellesu da svojata režiju scena u kojima je nastupio. Film je bio izvanredno prihvaćen i u Hrvatskoj – zbog aktualnog poratnog i srednjoeuropskog ugođaja, a 1997. Zoran Tadić je realizirao transpozicijski remake, Treća žena, prilagođen razdoblju Domovinskog rata, a kojemu su likovi muških protagonista zamijenjeni ženskima.

A. Peterlić


Izvor teksta: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
 

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.

2009.
 
 
 
 
 
Vrh stranice