Biografije



Frano Baras (Split, 1931) profesor, pisac i prevoditelj diplomirao je romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1956. Radio je u prosvjeti kao profesor više škole i sveučilišni predavač od 1966 do 1997. Kraće vrijeme (od 1970. do 1972.) bio je ravnatelj Drame HNK Split. Ogledao se u gotovo svim publicističkim vrstama. Objavljivao je članke, kazališne kritike, oglede, putopise, kraće proze i prijevode u novinama i časopisima te na radiju.
Više od stotine zapisa, dvadesetak znanstvenih radova te niz knjiga objavio je pišući o starijoj i novijoj dalmatinskoj i splitskoj prošlosti i svakodnevici. Potpuniji bibliografski podaci u Bibliografiji Frane Barasa 1951-2001.


Danica Bartulović, rođena je 1953. u Kreševu Brdu u Dalmatinskoj zagori. Poznata je hrvatska pjesnikinja koja je radove objavljivala u nizu kulturnih i vjerskih časopisa u domovini i svijetu. Do danas joj je objavljeno četrnaest knjiga poezije, te Izabrane pjesme, kao i knjiga u prozi „Buđenje duše". U pripremi je petnaesta knjiga Fragmenti iz duhovnog dnevnika. Objavljivala je i objavljuje svoje radove: pjesme, reminiscencije, eseje, promišljanja u mnogim vjerskim i književnim časopisima u zemlji i svijetu. Neke su joj pjesme uglazbljene. Zastupljena je u mnogim prigodnim zbornicima i u više antologija suvremenog i religioznog hrvatskog pjesništva. U svijetu je poznata haiku pjesnikinja.

 

Mladen Cukrov rodio se u Ljubljani 28. travnja 1954. Od 1967. živi u Splitu gdje je, nakon Tehničke škole, diplomirao na Višoj pomorskoj školi u Splitu stekavši zvanje inženjera elektronike i energetike. Od svojih dječačkih dana počeo se zanimati za sport.
Bio je član veslačkog kluba Mornar i Bejzbol kluba Nada. Nakon igračke karijere posvetio se radu u sportu kao sportski djelatnik. Godine 2001. postaje suradnik Komisije za povijest sporta pri Splitskom savezu športova. Od tada počinje njegovo zanimanje za povijest splitskog i dalmatinskog sporta. Sudjeluje u pisanju sportske monografije „Povijest sporta u Splitu 1918. - 1941.". Objavio je 2010. monografiju „Nima baluna do baseball baluna", posvećenu 35-toj godišnjici kluba Nada.
Jedan je od osnivača muzeja - Kuća slave splitskog sporta. Od 2007. radi kao profesionalni tajnik Muzeja sporta - Split u osnivanju. Zalaže se za skupljanje i pohranjivanje sportske baštine grada Splita. Suradnik je mnogih insitucija u gradu. Piše i objavljuje članke iz povijesti sporta u listu Olimp iz Zagreba, Kulturna baština iz Splita i dr.

 

Nađan Dumanić rođen je 29. lipnja 1962. u Splitu. Diplomirao na Fesb-u Split i stekao zvanje diplomiranog inženjera strojarstva, a potom i profesora strojarske skupine predmeta. Radi u Tehničkoj školi za strojarstvo i mehatroniku, Split. Piše na splitskoj čakavici eseje, pjesme, glende, fjabe, sulace, šale, dijaloge, aforizme...
Napisao više od 320 pjesama, 250 gornje spomenutih proznih oblika, nekoliko tisuća aforizama, prikupio rječnik Poljičke republike, posložio povijest obitelji Dumanić prema podacima iz arhiva, splitske beside, fraze i užance posložio u djelu Mala skula splićanistike, a sada radi na opsežnoj kronologiji grada Splita kroz 20. stoljeće.

 

Duško Kečkemet rođen je u Supetru na otoku Braču 1923. godine. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949. godine, gdje je i doktorirao s temom o kiparu Ivanu Rendiću. Radio je kao kustos u Gliptoteci u Zagrebu, a potom i kao ravnatelj u Muzeju grada Splita i Galeriji Meštrović te kao redovni profesor povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu do umirovljenja 1993. godine. Član je mnogih republičkih muzejskih komisija i radnih tijela. Djelovao je u Društvu za zaštitu Marjana. Stalni je suradnik u izdanjima Leksikografskog zavoda. Dobitnik je brojnih nagrada: Godišnja nagrada grada Zagreba, Godišnja nagrada grada Splita, Nagrada za životno djelo grada Splita, Nagrada Francuskog ministarstva kulture.
Književnim stvaralaštvom aktivnije se bavio u mladosti. Proučava kulturnu baštinu Splita i Dalmacije, naročito 19. i 20. stoljeća i objavljuje brojne znanstvene i popularno-znanstvene radove posvećene povijesti Splita i njegovim spomenicima. Pisao je i objavljivao vodiče po Splitu, Braču i Kaštelima, likovne kritike , kataloge i prikaze izložaba u Splitu. Iz cijelog niza monografija posvećenih putopiscima, slikarima, arhitektima i arheolozima te njihovim knjigama o Splitu i Dalmaciji izdvaja se monografija o životu i umjetničkom djelu kipara Ivana Meštrovića, o kojem je građu sakupljao cijelog svog radnog vijeka te objavio pedesetak znanstvenih radova. Cjelovita bibliografija radova Duška Kečkemeta objavljena je u izdanju Kulturne baštine 1997. kao i u dopunjenom izdanju tiskanom 2004. godine, a sadrži oko 50 knjiga, 150 znanstvenih, 1000 popularno-znanstvenih radova, enciklopedijskih napisa, likovnih kataloga i prikaza izložbi.

 

Zvonko Smajić rođen je u Jastrebarskom 26. ožujka 1950. Diplomirao je na Višoj ekonomskoj školi i na Fakultetu dramske umjetnosti - studij Dramaturgija - na temu „Politička komedija u hrvatskoj dramskoj književnosti". Bio je direktor Gradskog kazališta mladih Split (ex „Titovi mornari") od 1985. do 1989. U HNK Split radio je kao urednik kazališnih izdanja i voditelj press službe "Splitskog ljeta" od 1982. do 1985, te kao rukovoditelj dramskog programa, ravnatelj Drame i dramskog programa „Splitskog ljeta". Danas je organizator-producent Marulićevih dana i Splitskog ljeta te obavlja poslove arhivara HNK Split. U njegovoj dramatizaciji izvedene su predstava Aska i Vuk u GKL-u, Don Quijote u GKM-u, Robin Hood u Dramskom programu HR-a te predstava Ludi Mile.

 

Zdravko Zlatar Jovin rođen je u Povljima na otoku Braču 21. studenog 1925. godine. Osnovnu školu završio je u Povljima, gimnaziju u Splitu i Slavonskom Brodu, Učiteljsku školu u Splitu, a Višu upravnu školu u Zagrebu. Bio je aktivan sudionik NOB-a. Cijeli svoj radni vijek posvetio je društvenom i političkom radu za koji je primio brojna priznanja. Pisanjem se bavi iz hobija posljednjih četrdeset godina. Dopisnik je Slobodne Dalmacije od 1957. do 1967. Nakon umirovljenja 1977. godine posvećuje se istraživanju povijesti Brača i Povalja. Svoje radove objavljuje u časopisima „Bračka crkva", „Povaljski zbornik" i „Glos sa škrop". U do danas neobjavljenom rukopisu pod nazivom „Moja Povlja, priče i legende", kao i u radu o Sv. Jeleni Križarici iznio je niz zanimljivih povijesnih podataka.