Loading Events

« All Events

  • This event has passed.

Claude Chabrol „Rođaci” (1959), edukativna projekcija filma

veljača 10 @ 18:00 - 20:00

Odjel multimedije Gradske knjižnice Marka Marulića nastavlja sa edukativnim projekcijama dobitnika berlinskog Zlatnog medvjeda.

O redatelju:
Claude Chabrol, francuski redatelj, scenarist i producent (Pariz, 1930 – Pariz, 2010). Iz ugledne ljekarničke obitelji, nakon kraćeg studija prava i farmacije diplomira književnost na Sorboni. Od 1953. piše filmske kritike u časopisu Cahiers du Cinéma te se povezuje s budućim sudionicima novoga vala. S Éricom Rohmerom objavljuje knjigu Hitchcock (1957), u vlastitoj (kratkotrajnoj) produkcijskoj kući režira prvi film novoga vala Lijepi Serge, a već u drugome filmu Rođaci (1959., Zlatni medvjed u Berlinu), sličnu temu obrađuje ciničnije (s morbidnim smislom za humor), za što je uvelike zaslužan scenarist P. Gégauff (1922–1984), s kojim surađuje do Ugodna izleta (1974). Manje poznati Dvostruki obrtaj (1960) ističe se upadljivo modernističkim pripovijedanjem, kao vrhunac ove faze obično se navode Naivne djevojke, no nakon financ. neuspjeha umjetnički iznimno vrijednog Oka zlobnika (1961), neko vrijeme režira populističke filmove. Najznačajnija autorska faza započinje Košutama, a važni su i Nevjerna žena, Neka zvijer crkne (1969), Mesar, Raskid (1970), Doktor Popaul (1972), Crveni pir (1973), većinom s drugom suprugom S. Audran. Zbog uporabe žanrovskih struktura (uglavnom trilera, ali i horora te filma detekcije), suptilnih moralističkih konotacija te samosvojna modernističkoga stila, tijekom 1970-ih i 1980-ih je zanemaren (osobito u domovini), pa pravi odjek nemaju ni Violette Nozière (1978), Klobučareve prikaze (1982), Murjak na muci (1985), Inspektor Lavardin (1986), Krik sove (1987) i Ženski posli (1988). U vrijeme porasta zanimanja za starija ostvarenja, opet doseže umj. vrhunce filmovima Betty (1992), Pakao (1994), Izvršenje i Hvala za čokoladu (2000). Potresni zločinci (ugl. iz strasti), osobito žene, utjelovljuju enigme ljudskih poriva i njihovih sukoba s društv. normama, pri čemu je osobito uspješna suradnja s glumicama S. Audran, I. Huppert, M. Trintignant i S. Bonnaire. Pripovijedanje podsjeća na klas. pripovjedni stil kojim se, uz važne modernističke elemente, služe i njegovi red. uzori Fritz Lang (s kojim dijeli sklonost morbidnosti) i A. Hitchcock (od kojeg baštini važnost subjektivnih kadrova), no suptilnim red. postupcima (dulji kadrovi, pokreti kamere, promjene u osvjetljenju) Chabrol stvara iracionalnije prikaze ponašanja tzv. običnih likova. Završni prizori nasilja i fatalističko prepuštanje junaka, ugl. predstavnika buržoazije, sudbini dojmljivi su vrhunci priča u kojima karakterizacija likova, dramaturška konstrukcija i značenje oblika film. zapisa međusobno stupaju u odnose teže objašnjive uobičajenim interpretativnim metodama. Nemoć primjerene verbalizacije gledateljskog iskustva stvara dojam značenjskog bogatstva i iznimnu sugestiju prodora u dubine psihe i društv. zakona. Često glumi, ugl. sporedne uloge, npr. u Kradljivcima noći (S. Fuller, 1984). Ostali važniji filmovi: Marie-Chantal protiv doktora Kha (1965), Skandal (1967), Nada (1974), Alice ili posljednji bijeg (1976), Krvni srodnici (1978), Maske (1986), Dr. M (1990), Oko Vichyja (1993., dok.), Rien ne va plus (1997), U srcu laži (1999).

N. Gilić

Details

Date:
veljača 10
Time:
18:00 - 20:00
Event Categories:
,

Organizer

GKMM – Odjel multimedije
Phone:
+38521 685 024
Email:
sredisnjica-multimedija@gkmm.hr
Website:
http://www.gkmm.hr/wordpress/?page_id=1588

Venue

Središnja knjižnica – Multimedijalne dvorane
Ulica slobode 2
Split, Dalmatia 21000 Croatia (Local Name: Hrvatska)
+ Google Map
Phone:
021 685 027
Website:
http://www.gkmm.hr/odjeli-sredisnje-knjiznice/multimedijalne-dvorane-cjenik-i-tehnicki-podaci/