Loading Događanja

« All Događanja

  • Ovaj događaj je prošao.

Marcel Carné „Dan se rađa” (1939, 87 min) edukativna projekcija filma

ožujak 4, 2016 @ 18:00 - 19:30

Dan se rađa (Le Jour se lève, 1939), Francuska, c/b, 87 min, Sigma-Frogerais
Redatelj: Marcel Carné
Scenarij: Jacques Prévert, Jacques Viot
Direktor fotografije: Curt Courant, Philippe Agostini
Scenografija: Alexandre Trauner
Glazba: Maurice Jaubert
Uloge: Jean Gabin (François), Jacqueline Laurent (Françoise), Arletty (Clara), Jules Berry (Valentin), Bernard Blier (Gaston).

Ubivši Valentina, François se zaključava na tavan. Opkoljen od policije koja čeka zoru da ga napadne, François se prisjeća događaja koji su doveli do ubojstva: susreta s mladom Françoise i Valentinom koji se predstavljao kao njezin otac, kratke ljubavne veze s Clarom, konačnog zaljubljivanja u Françoise i sukoba s Valentinom nakon što ju je ovaj zaveo. Pred zoru François se ubija.

Ispripovijedan ugl. retrospekcijama, film se smatra stilski najčišćim ostvarenjem poetskog realizma, odn. najpotpunijim Carnéovim pokušajem oblikovanja tzv. proleterske tragedije (junak je radnik na pješčari). Djelo korespondira s antičkom tragedijom nizom formalnih aspekata: strogom dram. strukturom i formalnim jedinstvom retrospekcija i okvirne radnje, vremenskim ograničenjem okvirne radnje na nekoliko sati, fatalizmom i simbolizmom (lik slijepca kao simbola neumitne sudbine), motivom samoispunjenja pravde (aluzije na Antigonu) te postavom likova susjeda kao svojevrsnoga kora. Mitske aluzije razvidne su i u scenografiji (kuća na osami kao metafora izdvojenosti junaka, simboličko značenje predmeta) i u fotografiji (npr. intenzivne slike pusta trga i crnih obrisa tvornice). Film istodobno zadržava realist. značajke: objektivni prikaz junakovih radnih uvjeta i detalja životne svakodnevice, likove obilježene društveno tipičnim načinima ponašanja, junakovu smrt kao posljedicu njegove nemogućnosti da se prilagodi zakonima građanskoga poretka, odn. pravilima društv. igre. Prožet i lirizmom, s motivom bijega od stvarnosti iskazanim ljubavnim scenama na livadi, blizak je duhu tzv. crne poezije. Tumačen i kao svojevrsna varijanta Otela (po tom tumačenju junakova tragika ne proizlazi iz samozavaravanja mogućnošću oslobođenja od pritisaka poretka već iz njegove ljubomore, a lik Valentina predstavlja ironičnu inačicu Jaga, jer dopušta da bude ubijen kako bi i sam junak nastradao), ali i nazivan »tragedijom čistoće i samoće« (A. Bazin), film je nakon izbijanja II. svj. rata u rujnu 1939. franc. vojna cenzura zabranila za prikazivanje zbog defetizma. U SAD-u je 1947. u režiji A. Litvaka snimljen remake (s promijenjenim završetkom) pod nazivom Duga noć.

B. Kragić

(izvor: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)

Detalji:

Datum:
ožujak 4, 2016
Vrijeme:
18:00 - 19:30
Događaj Categories:
,
Događaj Tags:
,

Organizator

GKMM – Odjel multimedije
Telefon:
+38521 685 024
E-pošta:
sredisnjica-multimedija@gkmm.hr
Web stranica:
http://www.gkmm.hr/wordpress/?page_id=1588

Lokacija

GKMM – Središnja knjižnica, Multimedijalne dvorane
Ulica slobode 2

Split, Dalmatia 21000 Croatia (Local Name: Hrvatska)
Pogledaj na Google maps-u
Telefon:
021 685 027
Web stranica:
http://www.gkmm.hr/odjeli-sredisnje-knjiznice/multimedijalne-dvorane-cjenik-i-tehnicki-podaci/