Loading Events

« All Events

  • This event has passed.

Vittorio De Sica “Kradljivci bicikla / Ladri di biciclette” (1948, 89 min), edukativna projekcija filma

svibanj 25, 2015 @ 18:00 - 19:35

Kradljivci bicikla (Ladri di biciclette, 1948), Italija, c/b, 90 min, Produzioni De Sica
Redatelj: Vittorio De Sica
Scenarij: Cesare Zavattini, prema romanu Luigija Bartolinija
Direktor fotografije: Carlo Montuori
Glazba: Alessandro Cicognini
Uloge: Lamberto Maggiorani (Antonio), Enzo Staiola (Bruno), Lianella Carell (Maria)

Rim nakon II. svj. rata, razdoblje akutne nezaposlenosti. Da bi Antonio dobio posao ljepitelja plakata za koji je potreban bicikl, njegova obitelj prodaje dio svoje “sirotinje”. Međutim, već prvoga radnog dana, Antoniju naočigled, kradljivac otuđi bicikl. U pratnji desetogodišnjeg sina Bruna, Antonio kreće u gotovo beznadnu potragu za kradljivcem, no, kada ga slučajem pronađe, nedostaju mu dokazi. U očaju krade bicikl, ali prolaznici ga odmah uhvate. Ipak, vidjevši uplakanoga Bruna, odustaju od prijave policiji.

Remek-djelo talijanskog neorealizma, najznačajnije djelo stvaralačkog tandema De Sica–Zavattini, film je nenadmašan model ondašnjeg tretmana suvremene socijalne tematike prikazujući uz pomoć prividno nezanimljivog svakidašnjeg incidenta kako se socijalna bijeda održava na psihu i rezultira kriminalnim činom: pokradeni siromah sam postaje lopovom. Posljedice takva događanja potkrjepljuju se drugim junakom filma – djetetom, pa je De Sica i u ovom filmu razvio svoju omiljenu temu o utjecajima negativnih životnih događanja na djecu (prethodno u filmovima Djeca nas gledaju, 1943; Čistači cipela). No, osim socijalne problematizacije radnjom i režijom naznačen je i još jedan značajan tangencijalni fenomen – onaj usamljenosti čovjeka u suvr. svijetu. U tom smislu, a naročito zbog dojma beznadnosti junakova traganja za biciklom, neki su kritičari otkrivali u filmu i stanovitu kafkijansku dimenziju. Gotovo povlašten položaj unutar neorealistčkog domašaja film je zadobio i zahvaljujući drugim komponentama koje sublimiraju poetiku struje: uz aktualnu glavnu temu i svakidašnje događanje, uz sugestiju realnog životnog tijeka događaja (radnja se uglavnom zbiva u jednom danu), sva su događanja uprizorena u realnim ambijentima, bez scenografskih intervencija, a glumili su tzv. glumci s ulice, neprofesionalci; protagonista sugestivno tumači radnik sa sličnim životnim iskustvom, L. Maggiorianni. S tim u svezi zanimljivo je da su amer. producenti, imajući u vidu De Sicin već stečeni ugled, bili spremni financijski poduprijeti projekt što su uvjetovali time da lik Antonija tumači C. Grant. To se kosilo s cjelovitom zamisli i poetikom neorealizma; po Zavattinijevim riječima cilj je bio da se “deromantizira film i publika nauči motriti svakidašnji život”, a ostvari ideal pokreta – “epopeja života maloga čovjeka”. Film je gotovo jednodušno prihvaćen s oduševljenjem, iako je bilo i negativnih komentara: u kapitalističkom svijetu da daje odviše “crnu sliku” društvene zbilje, a u socijalističkom bloku prigovaralo se što i filmu i junaku nedostaje izravniji politički angažman. Ipak, rezultirao je brojnim imitacijama, nadahnuo niz redatelja, pa i u Aziji (A. Kurosawa, S. Ray). Dobio je posebnog Oscara za najbolji film na stranom jeziku (1949), u anketi časopisa Sight & Sound 1952. proglašen je najboljim filmom svih vremena, a na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. dijelio je drugo mjesto. Poslije 1960., pod utjecajem tzv. autorske kritike, odnosno zbog zaključaka da je redateljevo uporište bilo više u Zavattinijevim scenarijima nego u osobnoj filmskojviziji, uslijedile su nešto manje povoljne ocjene.

A. Peterlić

(Izvor teksta: Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža)

Details

Date:
svibanj 25, 2015
Time:
18:00 - 19:35
Event Category:
Event Tags:
,

Organizer

GKMM – Odjel multimedije
Phone:
+38521 685 024
Email:
sredisnjica-multimedija@gkmm.hr
Website:
http://www.gkmm.hr/wordpress/?page_id=1588

Venue

Središnja knjižnica
Slobode 2
Split, 21000 Croatia (Local Name: Hrvatska)
+ Google Map
Phone:
021685000
Website:
www.gkmm.hr