King Vidor „Gomila” (1928, 104 min) edukativna projekcija filma

Srijeda, 13. 12. 2017. u 18 sati, dvorana 3 Središnje knjižnice

 

Gomila (The Crowd, 1928), SAD, c/b, nijemi, 104min, MGM

Režija: King Vidor

Scenarij: King Vidor, John V. A. Weaver, Harry Behn

Direktor fotografije: Henry Sharp

Uloge: Eleanor Boardman (Mary Sims), James Murray (John Sims), Bert Roach (Bert), Estelle Clark (Jane), Danile G. Tomlinson (Jim), Lucy Beaumont (majka).

 

John je niži službenik u velikoj njujorškoj tvrtki. Susreće Mary, oni se zaljube, vjenčaju i dobiju dvoje djece. Kad mu automobil pregazi kćer, John, shrvan tugom, počne zanemarivati radne obveze te dobije otkaz. Iako ga supruga hrabri, nikako ne može naći novi posao. Nakon jedne svađe, Mary ga ostavlja. Kad John osvoji novčanu nagradu na natjecanju za reklamne slogane, otvori se mogućnost obiteljskog pomirenja.

 

Po nekim kritičarima Gomila je, uz Zoru, najuspjelije ostvarenje američkog zreloga nijemog filma i jedinstven socijalni film toga doba. Smatran i prvim značajnim filmom o temi otuđenja u urbanom industrijaliziranom društvu, zbog tipa junaka, izbjegavanja tradicionalne dramaturgije melodrame, ugođaja i kretanja od izravnog realističnog prikaza socijalne situacije do opće metafore o modernom društvu, Gomila se može označiti jednim od predšasnika neorealizma, dok dojmljivom spontanom dimenzijom samog snimanja anticipira prosede novoga vala – film je uglavnom realiziran na njujorškim lokacijama, dinamičnom (često skrivenom) kamerom, a karakteristična je scena očajnog junaka u gomili ljudi koje nakon kćerine smrti moli da utihnu. Sagledavan i kao reakcija na duh optimističkog materijalizma karakterističnog za većinu američkih filmova tzv. „ludih dvadesetih”, film impresionira i sumornim prizorima ureda s naglašenim crno-bijelim kontrastima i velikom dubinskom oštrinom.
U tom smislu izdvaja se prizor usamljena protagonista u masivnim uredskim hodnicima (kao simbol njegove izgubljenosti i otuđenosti), a uvodni dugi kadar, u kojemu se pokretna kamera vožnjom kreće od ulice do uredskih prostorija, utjecao je na Apartman.
Redatelj i film bili su nominirani za Oscara.

 

B. Kragić

 

http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=579