pretraži samo gkmm.hr
    
     
 
 
   
 
PoVIJEST GRADSKE KNJIŽNICE U SPLITU
 
KATALOG FONDA GKMM
 
 


POČECI
Izvorišta današnje Gradske knjižnice Marka Marulića mnogobrojne su splitske knjižnice koje su nastajale tijekom tisućljeća, počevši od knjižnice splitske katedrale, ujedno i najstarije hrvatske knjižnice, preko brojnih crkvenih i samostanskih knjižnica, privatnih knjižnica uglednih i slavnih Splićana, knjižnica i čitaonica brojnih društava, političkih stranaka, škola.
 Mnoge od njih su netragom nestale, tragovi mnogih još se mogu naći u splitskim knjižnicama. Iako su fondovi tih knjižnica u većini slučajeva bili nedostupni najširim slojevima stanovništva, svijest o potrebi osnivanja javne knjižnice jača u 18. st. kada Split dobiva i svoju prvu javnu knjižnicu, danas već znamenitu Paštrićevu knjižnicu.


KROZ STOLJEĆA...
Proći će još stoljeće i pol do otvaranja prvih narodnih čitaonica i knjižnica, čije je osnivanje i djelovanje vezano uz političke stranke i preporodna strujanja u Dalmaciji. Njihova masovna pojava u gotovim svim mjestima Dalmacije ostavila je duboke tragove u njihovom kulturnom identitetu te promijenila svijest i odnos prema knjizi i knjižnici. Stoga danas ishodišta narodnih knjižnica tražimo upravo u tim prvim narodnjačkim knjižnicama i čitaonicama, kojih je u Splitu bilo mnogo, a ovdje bilježimo najznačajnije:

     - 1700. godine osnovano je nadbiskupsko sjemenište s knjižnicom koju je sjemeništu i gradu Splitu i njegovim građanima darovao Ivan Paštrić. Svojom donacijom utemeljio je prvu javnu knjižnicu u Splitu.
     - 1862. godine Narodna slavjanska čitaonica
     - 1903. godine Gradska biblioteka
     - 1904. godine Pučka knjižnica
     - 1906. godine pučke štionice po splitskim predgrađima
     - 1913. godine Gradska pučka knjižnica
     - 1951. godine Posudbena biblioteka

Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu središnja je narodna i matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Splitsko - dalmatinske županije. Utemeljena je 1951. godine, pod nazivom Posudbena biblioteka. Od samog početka najbrojnija korisnička skupina bili su učenici osnovnih i srednjih škola, zbog čega je 1955. godine otvoren prvi Dječji odjel. Godine 1962. Knjižnica mijenja ime u Narodna knjižnica u Splitu, a 1993. g. dobiva današnji naziv Gradska knjižnica Marka Marulića.


ŠIRENJE
Knjižnica doživljava pravi preporod 1971. godine otvaranjem Ogranka Bol - Plokite. To je bio prvi u Splitu namjenski građen i moderno opremljen prostor za knjižnicu, veličine 550 m2, sa slobodnim pristupom knjigama i na jednom mjestu objedinjenim odjelima za djecu i odrasle. Od samih početaka, sve do danas, njime se koristi preko 10.000 Splićana.

Razvojem grada i njegovim širenjem javlja se potreba za novim ograncima, posebno u udaljenijim prigradskim predjelima, pa je tako 1971. godine otvoren ogranak u Solinu, 1974. godine u Kaštel Gomilici i u Podstrani, a 1975. godine započela je s radom pokretna knjižnica koja se koristila jednim kombijem. Godine 1980. nabavljen je novi veliki bibliobus koji je svoje usluge proširio i na velike radne organizacije. U dvadeset godina svojega djelovanja pokretna je knjižnica približila knjigu stanovnicima prigradskih i udaljenih seoskih naselja, radnicima u radnim organizacijama, djeci u školama i time opravdala svoju svrhu.

Godine 1993. bibliobus je prestao s radom zbog dotrajalosti vozila i visokih troškova njegova održavanja. Nastavilo se, međutim, širenje mreže ogranaka: 1981. g. u Grohotama, 1988. g. u Kaštel Starom, 1988. g. u Kaštel Sućurcu, 1995. g. u Kaštel Novom, 1991. g. Ogranak Meje u Splitu, 1993. g. u sklopu Dječjeg odjela u Zagrebačkoj 4 uređena je Igraonica, koja je 2000. g. iseljena, a radionički oblik rada s predškolskom djecom nastavljen je u Odjelu Trstenik.

Početkom 90-ih godina 20. stoljeća dolazi do novog teritorijalnog ustroja bivše općine Split iz koje se izdvaja nekoliko novih gradova i općina, a samim time i postojeći knjižnični ogranci izlaze iz sastava Knjižnice i postaju samostalne općinske ili gradske knjižnice (Gradska knjižnica Kaštela, Gradska knjižnica Solin). Knjižnice u Podstrani i Grohotama postaju općinske knjižnice u sastavu Gradske knjižnice u Splitu.


TEŠKA VREMENA
U posebno tešku situaciju Knjižnica dolazi 1998. godine kada je iseljen Središnji odjel, a 65.000 svezaka knjiga pohranjeno u kutije u zatvorenim spremištima. U svrhu ublažavanja novonastale situacije, Grad Split izdvojio je sredstva za otvaranje dva nova gradska ogranka: Odjel Trstenik otvoren je 2000. U prostoru od 450 m2 postoji dječji odjel, čitaonica dnevnog tiska i odjel za odrasle s mogućnošću studijskog rada te EU - info punkt.
Knjižnicom na Trsteniku, od samih početaka njezinog rada, koristi se oko 3.000 Splićana. Knjižnica danas raspolaže fondom od 30.000 svezaka knjiga. Odjel Spinut (400 m2) otvoren je 2003. godine, a namjenjen je djeci i odraslima.


NOVI POČETAK
Odlukom Vlade RH 2004. godine Knjižnici je dodijeljen prostor (2800 m2) bivšeg vojnog objekta u središtu Grada za smještaj Središnje knjižnice. Postojeća zgrada je lokacijom, površinom i fleksibilnim tlocrtnim dispozicijama odgovarala potrebama knjižnice, pa se nakon što je dobivena sva potrebna dokumentacija, pristupilo njenoj rekonstrukciji i adaptaciji. U zadanim gabaritima i prostornim cjelinama, zgrada je rekonstruirana uz minimalne preinake, a u suglasju s novom funkcijom gradske knjižnice. Nova zgrada središnje knjižnice otvorena je 23. siječnja 2008.
U okviru zacrtanog razvojnog plana, Knjižnica je 2006. g. dobila i tri nova ogranka u gradskim predjelima Brodarica (310 m2), Ravne njive (180m2) i Žrnovnica (200 m2). Knjižnice Brodarica i Ravne njive otvorene su krajem 2007. godine. S novootvorenom Knjižnicom Žrnovnica, Gradska knjižnica ima u svojoj mreži 10 ogranaka. Ovdje valja naglasiti i činjenicu da su od 2000. godine do danas, svi gradski ogranci temeljito renovirani.


KNJIŽNICA - KULTURNO SREDIŠTE GRADA
Paralelno sa širenjem mreže, Knjižnica širi i modernizira svoju djelatnost nudeći korisnicima nove usluge i sadržaje, uvodeći nove medije i tehnologije koje omogućavaju neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija. Proces informatizacije koji je započeo 1990. godine, kada se pristupilo kompjutorskoj obradi građe u programu CROLIST, nastavio se i dalje razvijati, tako da su danas svi odjeli međusobno umreženi, a uz pomoć programa ZAKI moguće je putem WEBPAC kataloga dobiti uvid u fondove i posudbu građe. Organiziranjem aktivnosti kojima nastoji zadovoljiti i kulturne potrebe svojih sugrađana, Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu potvrdila se kao nezaobilazan čimbenik u kulturi grada Splita.

 
 

RADIONICE / TEČAJEVI


KNJIŽNICA / ODJELI I USLUGE


ONLINE KATALOZI I PUBLIKACIJE


ŽENSKA SOBA / EU INFO