U okviru projekta digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe, koji je 2007. godine pokrenulo Ministarstvo kulture RH u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Hrvatskim državnim arhivom te Muzejskim dokumentacijskim centrom, Gradska knjižnica Marka Marulića 2009. je godine započela s digitalizacijom građe Zavičajne zbirke Spalatina.
Ovaj projekt motiviran je potrebom lakšeg (udaljenog) pristupa korisnika raznolikoj i vrijednoj zavičajnoj građi, njenom popularizacijom, te zaštitom izvornika od prekomjernog korištenja.
Prilikom odabira građe naglasak je bio na zavičajnom nasljeđu zapisanom u vrijednim djelima splitskih autora, temama od lokalnog značaja ili djelima tiskanim u prvim splitskim tiskarama.
Svaka od ovih jedinica građe ima svoju dokumentarnu vrijednost, a raznolike teme koje su u njima obrađene osvjetljavaju društvenu i kulturnu prošlost Splita.
Nakon snimanja, građa je obrađena postupkom optičkog prepoznavanja znakova, čime je njen sadržaj postao računalno čitljiv.
Građa je korisnicima dostupna putem mreže u Flash formatu, a sav je tekst pretraživ.
O Zavičajnoj zbirci Spalatina
Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Marka Marulića utemeljena je 2002. godine sa svrhom prikupljanja i čuvanja pisane baštine, kulturnog i umjetničkog nasljeđa, lokalnog govora, tradicije i običaja Splićana.
Od 2008. godine djeluje u sklopu Središnjeg odjela Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i raspolaže s 6000 jedinica građe koja se može koristiti samo unutar knjižnice.
Građa sadržajno obuhvaća teme o nastanku Splita, njegovim prirodnim osobinama, geografskim obilježjima, demografskim i gospodarskim promjenama, povijesnom i kulturnom razvoju kao i različitim vidovima suvremenog života.
Najvećim dijelom sadrži knjige, zbornike, brošure, zatim zavičajne časopise, dnevne novine, rukopise, planove grada, fotografije, razglednice, kataloge s izložbi, pozivnice, glazbene i video zapise, a u novije doba i informatičku građu. Neprekidno se dopunjava novim naslovima zavičajne tematike kao i djelima suvremenih splitskih autora, pisanih splitskim govorom.
Aktivnosti
Na mrežnim stranicama objavljujemo digitalna izdanja vrijedne građe iz svog fonda te značajnije datume i obljetnice iz splitske prošlosti.
Pokrenuli smo izdavačku djelatnost zavičajne tematike u nakladi Knjižnice.
U svom prostoru organiziramo aktivnosti Kluba prijatelja Spalatine okrenute istraživanju lokalne baštine.
Sva prava pridržana © 2003-2012 Gradska knjižnica Marka Marulića, Ulica slobode 2, Split
Tel: +385 21 685 000; 685 028; 685 031 | Fax: +385 21 685 001 | e-mail: gkmm@gkmm.hr
Klub prijatelja Spalatine
Klub prijatelja Spalatine osnovan je 2008.godine s namjerom da uz pomoć udruga i pojedinaca zaljubljenika u svoj zavičaj razvija i unapređuje Zavičajnu zbirku grada Splita.
Aktivnosti Kluba temelje se na iščitavanju tekstova splitske pisane baštine i pronalaženju poveznica koje tradiciju približavaju suvremenosti. Prijatelji Spalatine, na volonterskoj osnovi, svojim znanjem i iskustvom pomažu u prikupljanju i lociranju izvora stare građe zavičajne tematike. Kao dobri poznavatelji lokalnih prilika od neprocjenjive su pomoći u pronalaženju obiteljskih arhiva u kojima se ponekad kriju prave dragocjenosti iz splitske prošlosti.
Šetamo Splitom stopama Marka Marulića
Lako je shvatiti, zašto je u nizu znamenitih Splićana upravo glasoviti splitski književnik, "začinjavac" Marulić zaokupio našu pažnju.
Marko Marulić Splićanin (1450. - 1524.) "otac hrvatske književnosti"
*nacionalni književni klasik
Životno djelo: Judita (1501.), prvi ep ispjevan na hrvatskom jeziku *europski humanist, pisac onodobnih bestsellera, didaktičko-moralnih i vjerskih djela na latinskom i talijanskom jeziku.
Njegove Institucije (1507.) izdavane su tijekom 15. i 16.stoljeća diljem Europe. Do danas je ostao jedan od naših najprevođenijih pisaca. Čitali su ga okrunjene glave i veliki umovi među kojima su bili engleski kralj Henrik VIII. i njegov kancelar Thomas More, španjolski dramatičar Francisco de Quevedo, francuski leksikograf Pierre Bayle, njemački kozmograf Sebastian Munster, sveci kao sv. Frano Saleški, sv Franjo Ksaverski i mnogi drugi.
Zavirite li u svijet njegovih sentenci, svježina njegova duha lako će premostiti vjekove od vremena njihova nastanka. Brojni, manje ili više poznati detalji iz Marulićeva života i stvaralaštva svjedoče nam o njegovu ugledu u ondašnjem Splitu.
Topografska mapa "Šetamo Splitom stopama Marka Marulića" postavljena na mrežnom portalu Knjižnice, otkriva zanimljiva i danas prepoznatljiva mjesta u Splitu na kojima je boravio i nalazio inspiraciju za svoja djela.
Splitski spomenar
Nastao je iz potrebe i želje da se sačuva sjećanje na danas pomalo zaboravljene pojedince koji su svojim radom ostavili značajan trag u životu zajednice i zadužili Split. Na sve one čija su djela obogatila naš život, kojih se s ljubavlju i poštovanjem sjećaju generacije Splićana. Zamišljen je kao interaktivni portal na kojem bismo zajednički, nadopunjujući jedni druge, izrađivali njihove biografije sastavljene od uspomena i materijala koji bi nas podsjetili na njihov doprinos društvenom i kulturnom životu grada.
Veselimo se Vašim sugestijama. Javite nam se s prijedlozima i prikupljenom građom da ih zajedno otmemo zaboravu, a sav njihov trud i predanost sačuvamo za vremena i generacije koje nisu imale sreću upoznati ih.
Profesor Josip Posedel, Joko kako su ga najčešće oslovljavali, ostavio je neizbrisiv trag u ljudima koji su ga poznavali. Humanist po obrazovanju, boem po ponašanju, naš Joko je osvajao jednostavnošću.
Otvaramo prvu stranicu Spomenara sjećanjima njegove rođakinje Ester Posedel Jelinović.