Predstavljanje knjige "Izgubljena generacija" Zlatka Lukića
Središnja knjižnica, Slobode 2
Četvrtak, 24. svibnja u 18:30h
Ideju za zbirku pripovjedaka "Izgubljenu generaciju" nosim od kraja domovinskog rata jer sam tad počeo sretati ljude koji se nisu znali snaći u društvenim previranjima koje je donosila demokracija i tranzicija. Mnogi su bili dezorijentirani, osjećali su se prevarenim, gubili su osjećaj za stvarnost i odlazili u krajnost. A naslov sam svjesno pozajmio od slavne sintagme američkog pisca Ernesta Hemingwaya iz njegovog romana "Pokretni praznik"
- što sam naveo i na početku knjige, citiram:
–Vi ste izgubljena generacija. – rekla je gospođica Gertrude Stein – Svi vi mladići koji ste sudjelovali u ratu.
–Zaista? – rekoh ja.
–Jeste. Vi ništa ne poštujete. Napijate se do samouništenja...
–Da li ste ikad mene vidjeli pijanog?
–Ne. Ali vaši prijatelji su pijanice. Fitzerald, Eliot, Peirce, Seeger, i Remarque...
–Ja sam bivao pijan. – rekao sam – Ali vama ne dolazim u napitom stanju.
–Nemojte se prepirati sa mnom Hemingway. – rekla je gospođica Stein – To je
sasvim beskorisno. Svi ste vi jedna izgubljena generacija.
Zlatko Lukić rođen je 11. veljače 1953. u Zagrebu. Poslije gimnazije u Banjaluci studirao pravo i književnost. Od 1992. u Švedskoj, a od 1995. u Norveškoj. Od 2004. do 2006. živio u Sarajevu, a od 2006. u Sutivanu na otoku Braču.
Novinar, urednik i suradnik:
"Glas BiH" (Stockholm), "Bosanske riječ" (Göteborg), "Oslobođenje" (europsko izdanje, Sarajevo), "Behar" (Zagreb),"Bosanska pošta" (Oslo),
"Radio Behar" (Oslo)
Bibliografija
Drame:
Crveni kesten, „Studentsko pozorište“, Banjaluka, 1980,
Djeca noći, „Studentsko pozorište“, Banjaluka, 1984,
Hibernatori, „Radnički teatar“, Banjaluka, 1987., „Gradsko kazalište“ Jajce 1988. i „Gradsko kazalište“ Doboj, 1989. i
Hepek (monodrama) Zenica, 2009.
Eseji:
Geneza Bošnjaka, „Behar“, Zagreb, 1995. i
Anatomija zla na Balkanu, „Behar“, Zagreb, 1995.
Romani:
Antigona Bosanska,
Tajna knjiga,
Progonstvo (svrstani u knjigu Bosanski trokut)
Posrtanje knjige,
Karađoz,
Kino Bosna (svrstani u knjigu Mozak i metak) – „Bemust“, Sarajevo 2002.,
Karađoz (II. izdanje), „Bosanska riječ“, Tuzla, 2007.,
Katarza, Fondacija „F. G. Martić“, Kreševo, 2008.,
Više od ljubavi, 2011. Redak, Split.
Leksikografija:
Bosanska sehara (poslovica u jezicima BiH), „Šahinpašić“, Sarajevo, 2005.
Poezija:
Zagrljaj, „Redak“, Split, 2010.
Pripovijetke:
Izgubljena generacija, „Naklada Bošković“, Split, 2011.
Nauk nebeski za narod bosanski, Fondacija „F. G. Martić“, Kreševo, 2011.
Nagrade:
Pjesma Moja naiva, nagrada Književne omladine za poeziju BiH, Banjaluka, 1975.,
Pripovijetka Njih dvojica nagrada „Oslobođenja“ za novinska priču, Sarajevo, 1978.,
Drama Djeca noći, nagrada za originalni dramski tekst, Travnik 1982.,
Roman Katarza, nagrada Fondacije „F. G. Martić“, Kreševo, 2007.
Uvršten u antologiju bh pripovijetke s pričom Golubovi ne umiru u redakciji časopisa „Život“, Sarajevo, 1979.
Uvršten u zbirku pripovjedaka BiH književnika u dijaspori „Priče“ s pričama Džennetske hurije i Kratka bosanska priča, Gratiartis, Bruxelles, 2010.
Na internetu:
Internet enciklopedija BiH: BosniaPedia: http://personal.inet.fi/cool/blt/bosnapedia.htm
Kod izdavača:
Hrvatski rodoslovlja (Školska knjiga - Zagreb)
Book of Kings (atlas rodoslovnih karata cijelog svijeta od staroga vijeka do danas, na engleskom)
Bosanska sehara (II. izdanje)
Eponimi - semantički rječnik imenovanih imenica
U rukopisu:
Drame: Summit, Lijepa naša povijest, Zemlja je k'o droga, Pušiona, Nikad kraja i monodrama Povratak.
Filmski scenariji: Hibernatori, Kino Dalmacija i Noć za bogove.
Antičke rodoslovne karte - rodoslovne karte grčko-rimske mitologije
Latinske izreke - zbirka latinskih i grčkih poslovica.
