Večernja nelagoda

Autor: Marieke Lucas Rijneveld

Dostupnost knjige provjerite u katalogu 

 

Nizozemska spisateljica Marieke Lucas Rijneveld (r. 1991.g.), najmlađa je osoba nagrađena prestižnom nagradom „Booker International 2020.“

Nakon  tragičnog obiteljskog događaja u kojemu pogine najstariji sin, bespovratno nestaje rutina dotadašnjega života tradicionalne i vrlo religiozne obitelji. Prijašnja obiteljska uporišta poprimaju posve drugačije dimenzije, a kruti ih vjerski odgoj guši nametanjem strogih pravila. Otvarajući brojna pitanja istovremeno, obitelj se razjedinjuje i raspada pod brojnim emocionalnim pritiscima.

Ovim romanom autorica ispisuje briljantne retke koji obiluju zanimljivim zapažanjima, neočekivanim poveznicama, neobično maštovitim dosjetkama i iskrenom, dubokom i bolnom riječju djeteta koje vapi za boljim životom u kojemu bi ljubav i pažnja odraslih bili neizostavni dio, posebice u tragičnim momentima, poput ovoga.

Pisan iz perspektive djevojčice tinejdžerke, roman razotkriva zamke u koje možemo upasti ako se nađemo u situaciji kada obitelj doživi tragediju i ukazuje na to kako  pogrešno nošenje s gubitkom može prouzrokovati još veću, pokatkad nepopravljivu štetu.  

U središtu romana je dijete koje sudjeluje u obiteljskom prsnuću i „iznutra“ opisuje svoje emocionalno stanje, kao i stanje ostalih njenih članova. Prati njihova ponašanja, osluškuje im riječi, uočava gestikulaciju, „usisava“ u sebe sve što vidi, čuje i osjeća, živi život u kojemu je smrt sastavni dio svakodnevice, život iz kojega ono, kao i drugi,  želi pobjeći: „…moramo otići iz tog sela, što dalje od krava, dalje od smrti,  dalje od ovog iskonskog postojanja“.

Glas pripovjedačice, dvanaestogodišnje djevojčice, uistinu je fascinantan - neposredan, pronicljiv, duhovit, bolno iskren, detaljan, originalan. Stil romana je precizan i tečan, treperav, isprepleten crnohumornim elementima i grotesknim motivima.

Jezik je prirodan, bogat i lijep, a čita se s lakoćom. Junakinja se poigrava s riječima, neprekidno citirajući i propitujući značenja riječi iz Biblije, polemizira s prenositeljima tih riječi, izvodeći vrlo lucidne zaključke kojima dječja maštovitost daje dodatnu draž i ljepotu, istovremeno omogućavajući odraslima upliv u svijet djeteta. Autorica ukazuje na bogatstvo i slojevitost dječjega svijeta te sugerira nužnost uključivanja odraslih u njega. Svako, pa i najmanje isključivanje podrazumijeva gubitak,  kako  za djecu, tako i za odrasle.

Uživljenost i beskrajna mašta samosvjesne djevojčice koja je „smiješna sebi samoj, umotana u jaknu straha koja  je štiti od izvanjskoga svijeta“, impresivna je kada zaključuje kako „su ljudi slabašni, jedva nose vlastitu težinu, a kamoli težinu svoje tuge“.

U romanu autorica  tematizira izazove odrastanja i brojne probleme mladih. Između ostaloga, spisateljica, na vrlo zanimljiv način, problematizira i pitanje Židova. Svoje misli ublažava pokojim crnohumornim retkom, kao, npr., u ovoj šali:

Zašto je Hitler počinio samoubojstvo? Zato što nije mogao platiti račun za plin.

Na kraju ove preporuke, ukratko:

Kada nas djevojčica Jas uvodi u svoju bolno-tragičnu ispovjednu priču riječima: „Na  prsima mi sjedi div“, nije teško naslutiti kako će na kraju nastupiti „mrkli mrak i tišina, ledena tišina.“ No, unatoč teškoj temi, vjerujte, ovaj izvrstan prozni prvijenac mlade nizozemske autorice bit će vrijedan svakoga trenutka koji mu posvetite!

Vesna Jukić-Oštrek, dipl.knjiž.

KALENDAR DOGAĐAJA